Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
U subotu oko tri popodne vozili smo iz Dubrovnika prema Splitu. Pripremali smo se na dugo čekanje pred naplatnim kućicama u Dugopolju, jer smo na radiju slušali vijesti o osam kilometara dugoj koloni ispred Svetog Roka, u smjeru mora. Kad smo u pola četiri skrenuli prema izlazu za Split, nismo mogli vjerovati što nas je dočekalo. Na naplatnim kućicama u Dugopolju nije bilo gotovo nikoga.
Kroz kućice smo prošli za minutu ili manje. Od Dugopolja do hotela Briig na Bačvicama nismo naišli ni na jedan zastoj. Naša je tajnica, dok smo se vozili preka Splitu, bez problema produžila rezervaciju u Briigu za još jednu noć. U subotu između osam i deset večerali smo u gotovo praznom restoranu novog splitskog hotela AC Marriott. U ponedjeljak oko jedan ručali smo u posve praznom restoranu luksuznog i šarmantnog hotela Ambasador, koji je imao ponešto slobodnih soba. Ovo su, dakle, neke od činjenica o stanju turizma u Splitu krajem srpnja 2023.
Zaista ne znamo gdje su završili svi oni putnici iz osam kilometara duge kolone pred tunelom Sveti Rok, ali očito nisu otišli u Split. Naši splitski prijatelji, ugostiteljski profesionalci, kažu da je sezona značajno lošija nego lani, ali se zbog toga ne uzbuđuju. Smatraju kako je normalno da pojedine sezone budu bolje ili lošije.
Jedina stvarna gužva koju smo prošli vikend vidjeli u Splitu, bila je na Bačvicama. Naša lijepa soba u Briigu gledala je ravno na plažu, koja se počela puniti oko pola šest ujutro, da bi od jedanaest pa do osam usprkos žestokoj vrućini i upozorenjima stručnjaka za kožne bolesti, bila toliko prepuna kao da smo usred najbolje sezone svih vremena. Na stanovitu smo gužvu naišli i u Trogiru, kao i u petak navečer u Dubrovniku, na Stradunu.
Poznati restoran Proto u petak je bio prebukiran. Proto je u petak poslužio oko 200 večera. Iz Prota smo otišli na kasno piće u obližnji Hard Rock Cafe, koji je, međutim, bio depresivno prazan. Michelinov 360 lani se javno ispričavao gostima koje nije stigao primiti. Ove se sezone na stol čeka desetak dana. Turistička sezona 2023. očito je najkontroverznija unatrag dosta godina. U svibnju smo svi mislili da se približavamo apsolutno rekordnoj sezoni; svibanj je donio najbolje rezultate u povijesti hrvatskog turizma za to doba godine.
Slijedio je kišni lipanj, kad nitko nije putovao u Dalmaciju jer što da se radi u Dalmaciji kad je vrijeme loše. Srpanj je nažalost pokazao da ni Istra nije imuna na dvije glavne ugroze ove turističke sezone: jedna je ekstremno vrijeme, a druga sve lošiji imidž Hrvatske zbog previsokih cijena. Danas je sasvim jasno da sezona neće biti rekordna, ali ni katastrofalna.
Da bismo provjerili stvarnu situaciju na terenu, sinoć smo na Booking.comu istražili raspoloživost soba u dvadeset i dva jadranska luksuzna hotela. Rezultati su, nažalost, daleko od idealnih. Samo sedam od dvadeset i dva hotela bilo je rasprodano, ili im je preostala još jedna soba (ili apartman). Radi se o Villi Dubrovnik, rovinjskom Grand Parku, rovinjskom Amarinu, Villi Nai na Dugom Otoku, Ikadoru u Iki, Maslina Resortu na Hvaru i Lemongardenu na Braču.
Svi drugi hoteli koje smo pretražili, od dubrovačkog Excelsiora do Meneghettija u Balama, imali su slobodne sobe a većina je rušila cijene, pa je uz Meneghetti prekriženo 663 eura: nova cijena iznosi 527 eura. Radi se o dvadesetpostotnom obaranju cijena na vrhuncu sezone. Slično je i drugdje. Prije pandemije, na Lošinju se krajem srpnja i početkom kolovoza nije mogla dobiti slobodna soba ni u jednom dobrom hotelu. Sada Alhambra i Bellevue imaju slobodne sobe.
Problem hrvatskog turizma 2023. godine nije u apsolutnim cijenama. Dapače, najskuplji hoteli, poput Grand Parka, Ville Dubrovnik, Ville Nai ili Ikadora, de facto su rasprodani, premda mogu koštati tisuću i više eura za noć. Problem je, još jednom naglašavamo, u vrijednosti za novac. Hrvatska je stekla imidž neopravdano skupe destinacije. Da bi se takav imidž promijenio, Hrvatska mora unaprijediti ne samo kvalitetu hotelskih usluga, nego i razinu gastronomske i općenite ugostiteljske ponude i ispraviti niz malih i velikih strateških čimbenika koji rastjeruju goste.
Tu ne mislimo na relativne sitnice poput skandaloznih cijena i prodavača na opravdano ozloglašenoj rovinjskoj tržnici, kao i na uglavnom nepostojeći noćni život u Dubrovniku ali i velikom dijelu Istre, niti na zaista ružnu, devastirajuću apartmanizaciju skoro cijelog Jadrana koju valja hitno zaustaviti. Hrvatskoj je, najvažnije od svega, žurno potrebna nova turistička strategija, koja ne bi smjela imati gotovo ništa s nesretnim lanjskim strateškim dokumentom Ministarstva turizma.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
