Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Jučer smo ručali s jednim od najuspješnijih zagrebačkih i hrvatskih privatnih ugostitelja, vlasnikom više lokala koji redovito posluju s dobiti. Naš sugovornik definitivno dubinski poznaje stanje na gradskoj restoranskoj sceni.
“Sad je sve dobro, ima mnogo gostiju. No, u prva tri mjeseca, a osobito u ožujku, dešavao nam se mali masakr. Svi restorani u centru, osim Carpaccia, radili su znatno lošije nego u istom razdoblju 2025. godine. Carpaccio je priča za sebe, oni su stvarno stalno puni. Ali, svi mi drugi imali smo bitno manje gostiju nego u prvom kvartalu lani. Osim toga, gosti manje troše. Ove je godine gotovo nemoguće prodati bocu vina skuplju od 200 eura, osim kad se radi o šampanjcu. Ja mjesečno prodam možda jednu butelju skuplju od 200 eura,“ kaže naš sugovornik, koji smatra da je manji broj gostiju u proljeće, kao i pad potrošnje, posljedica sve lošijeg imidža hrvatskih restorana: “Svi govore da smo preskupi, pa manje ljudi dolazi u restorane. Zato lokali s niskim cijenama i jednostavnijim formatima hrane rade odlično: burgeri, pizze, bazični sushi i roštilj, to sve ide. Ali klasični, malo ambiciozniji restorani prošli su kroz vrlo gadno proljeće,“ tvrdi poznati zagrebački restorater, koji je zamolio da ga ne imenujemo.
I drugi ugostitelji u centru povremeno su nas upozoravali na bitno manje gostiju nego lanjskog proljeća. Razlog nije samo u pogoršanom imidžu restorana, u kojima javnost vidi šampione inflacije, nego i u samom strahu od inflacije. Hrvati troše manje, jer osjećaju posljedice inflacije i jer ekonomsku budućnost smatraju nesigurnom, čemu je svakako pridonijela i naftna kriza. Veliko je pitanje što uopće zagrebački ugostitelji mogu učiniti da vrate goste. Snižavanje cijena hrane, s obzirom na visoke ulazne troškove, vjerojatno nije opcija.
Fotografija/Ilustracija AI
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
