Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
U devetnaestom i većem dijelu dvadesetog stoljeća gastronomija i ugostiteljstvo bili su posao zatvoren u restorane, knjige i eventualno stručne vodiče, s tek ponešto televizijskih iskoraka, poput Julie Child u Americi ili Steve Karapandže u Hrvatskoj. U 21. stoljeću gastronomija i ugostiteljstvo preselili su se u formalne medije i na društvene mreže.
Anthony Bourdain, Jamie Oliver i Gordon Ramsay utemeljili su današnji medijski svijet hrane, koji je, zauzvrat, u restorane i vinske podrume širom svijeta doveo milijune i milijune ljudi kojima prije nije padalo na pamet da putuju zbog hrane i vina.
Još u devedesetim godinama prošlog stoljeća u bilo kojem pariškom restoranu s tri Michelinove zvjezdice mogli ste dobiti stol istog dana kad ste ondje željeli jesti; ili ste se, u najgorem slučaju, trebali najaviti dva ili tri dana unaprijed, ali ne više. Danas najčešće stol morate rezervirati mjesecima unaprijed.
Budući da gastronomija i restorani žive u simbiozi s medijima, i da ugostiteljstvo, hotelska, prehrambena i vinska industrija više uopće ne mogu funkcionirati bez medija, vrijeme je da se objavi lista najutjecajnijih medijskih promotora hrvatske gastronomije u 21. stoljeću.
Ta je lista prilično kratka, jer u Hrvatskoj, nažalost, nema baš mnogo ni formalnih, ni novih medija kao ni influencera koji se kompetentno i uspješno bave hranom.
David Skoko bio je vrhunski avangardni chef, da bi zatim postao najbolji gastronomski TV prezenter u povijesti i svih hrvatskih televizija. Skoko je ekscentrično televizičan, razumije se u gastronomiju, s lakoćom postiže visoku gledanost i privlači pozornost jedinstvenim, iskreno srdačnim pristupom kakav je, zapravo, rijedak u gastronomskim medijima: Bourdain je bio razotkrivajući, težak i pomalo mračan, Ramsay je grub i ciničan, dok je David Skoko naprosto dobar.
Gospođa Ugarković svojim je serijalima za NovuTV, kao i svojim visokotiražnim kuharicama za Profil, natjerala Hrvate da počnu ambiciozno kuhati, a da istodobno ne smatraju gastronomiju nuklearnom fizikom. Ugarković je u najboljim danima bila neusporedivo komunikativna, originalna i televizična. Ana Ugarković bila je Jamie Oliver hrvatskih medija. Ovo je kompliment.
Istarski gastronom, pisac i novinar, prerano preminuli Franko Lukež, bio je Brillat-Savarin hrvatske restoranske scene. Lukež je bio podjednako sjajan u svojim radio emisijama, kao što je bio strog i objektivan u restoranskim kritikama. Elokventni i široko obrazovani gospodin Lukež utemeljio je i dugo godina uređivao Istra Gourmet, jedan od najkompetentnijih hrvatskih restoranskih vodiča. Lukež je, naposljetku, kao predsjednik Hrvatskog sommelier kluba znatno pojačao medijske aktivnosti te važne organizacije.
Veliki chef Andrej Barbieri briljirao je na televiziji, ali i u intervjuima, u kojima je precizno definirao sve glavne probleme hrvatske restoranske scene, kao i neka moguća rješenja za te probleme. Andrej Barbieri, koji je umro 2019. u pedesetoj godini, bio je jedan od rijetkih hrvatskih kuhara i ugostitelja s dubokim razumijevanjem funkcioniranja medija. Velika je šteta što, zbog zdravstvenih problema, nije stigao aktivnije sudjelovati u hrvatskom javnom životu.
Mate Janković bogomdana je zvijezda. Gdje god da se pojavi, izaziva relevantnu pozornost. Chef Janković nije, međutim, samo hodajući premium brend koji popularizira ova ili ona jela, projekte ili restorane. Janković je ozbiljan, pismen i racionalan čovjek s dubokim uvidom u restoransku industriju. Najvažnije od svega, gospodin Janković kadar je s lakoćom prenositi svoja znanja i ideje na vrlo široku publiku, i to u različitim medijima.
Rene Bakalović začetnik je hrvatskog gastronomskog novinarstva. Bakalović je još sredinom osamdesetih godina pisao o hrani jednakom ozbiljnošću kakvom su bolji vanjskopolitički novinari pisali o odnosima Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. Bakalović, i sam odličan kuhar, do danas je ostao u vrhu hrvatske gastronomske javnosti, a posebno je važno podsjetiti da je odigrao iznimno značajnu ulogu u medijskom trijumfu Ane Ugarković.
Koliko god to zvučalo sakrosanktno, brojni hrvatski recepti za popularne kolače ništa ne valjaju: u njima se koriste loše masnoće, višak šećera, prosječni sastojci i ne baš precizne tehnike. Petra Jelenić u svojim sjajnim emisijama za HTV o tradicionalnim hrvatskim desertima pokazuje kako bi te kolače zapravo trebalo pripremati. Gospođa Jelenić, dakle, posjeti određeni dio Hrvatske, proba kolač tipičan za tu regiju, koji je prepun margarina, šećera i umjetne vanilije, pa ode doma i na temelju tog recepta napravi kolač od maslaca, s manje šećera i s pravom vanilijom, koji izgleda tisuću puta bolje od predloška. Komunikativna, dražesna, uvijek nasmijana pastry chefica Jelenić neumorno uči Hrvate kako se, ustvari, pripremaju nacionalni deserti.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
