Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Poznato je da je krumpir kakav danas jedemo prvi put uzgojen u Andama prije deset tisuća godina. Ali njegovo stvarno porijeklo do danas je bilo znanstveni misterij. Genetsko porijeklo krumpira nije se moglo utvrditi jer se nije fosilizirao. Ovih dana, međutim, objavljeno je jedno od najvažnijih otkrića o krumpiru dosad. Tim evolucijskih biologa i genetričara koj istražuje porijeklo krumpira u časopisu Cell su objavili da je današnji krumpir nastao – od rajčice. Točnije, križanjem s rajčicom prije nekoliko milijuna godina.
Znanstvenici su analizirali 450 genoma uzgojenih i divljih vrsta krumpira. Utvrdili su da se predak divlje rajčice prije devet milijuna godina spontano križao s biljkom nalik krumpiru nazvanom Etuberosum. Nije poznato kako je točno dolazilo do susreta rajčice i krumpira, ali zna se da su do prije 14 miljuna godina imale zajedničkog pretka od kojeg su se odvojile. Taj predak više ne postoji pa su znanstvenici koristili genetske markere za utvrđivanje porijekla biljaka.
Krumpiri, rajčice i Etuberosumi pripadaju rodu Solanum, koji obuhvaća oko 1500 vrsta i najveći je rod u porodici pomoćnica (Solanaceae), cvjetnica. Na prvi pogled, biljke krumpira izgledaju gotovo isto kao Etuberosum, što je u početku navelo znanstvenike na zaključak da su te dvije biljke srodne i da potječu od zajedničkog pretka, rekao je JianQuan Liu, suautor studije i profesor na fakultetu za ekologiju Sveučilišta Lanzhou u pokrajini Gansu, Kina. Etuberosumi imaju samo tri vrste i ne proizvode gomolje iako im cvjetovi i listovi sliče krumpirovima. U prirodi se mogu vidjeti još samo na čilenaskim otočjima Juan Fernandes i Chiloé i na otocima Robinzona Crusoea usred Pacifika.
Drevna rajčica ni drevni krumpir nisu mogli razviti gomolje, ali njihov hibrid jest. Gomolji su se razvili kao inovacija prirode koja je biljci omogućila skladištenje hranjivih tvari pod zemljom u doba kad je klima u Andama postajala hladnija a okoliš suroviji. Jednom kad je čovjek otkrio i počeo uzgajati krumpir s gomoljima, on je postao temeljna namirnica koja se proširila planetom. Danas u prirodi raste više od sto vrsta divljih vrsta krumpira koje razvijaju gomolje, ali nisu sve jestive.
Koristeći na biljkama metode slične onima kojima se utvrđuje genetsko srodstvo ljudi, znanstvenici su otkrili anomaliju koja je ukazivala na to da je krumpir genetski bliži rajčici nego Etuberosumu.
Prvo su sastavili najveću genetsku bazu podataka za krumpire, uključujući i uzorke iz muzeja i podatke iz rijetkih divljih vrsta krumpira, koje je teško pronaći. Neke rastu samo u jednoj dolini u Andama. Istraživanje je otkrilo da je prvi krumpir, kao i svaka vrsta krumpira nakon toga, sadržavao kombinaciju genetskog materijala koji potječe od Etuberosuma i rajčica, vjerojatno zato što su zbog tadašnje klime te dvije biljke mogle rasti na istom mjestu.
S obzirom na to da obje vrste oprašuju pčele, najvjerojatniji scenarij je da je pčela prenijela pelud između dviju biljaka i dovela do nastanka krumpira. Rajčica je dala gen SP6A, koji je biljci krumpira naredio da počne stvarati gomolje, dok je gen IT1 iz Etuberosuma kontrolirao rast podzemnih stabljika koje su tvorile gomolje. Bez jednog od ta dva gena, krumpira kakav danas poznajemo ne bi bilo.
“Razvoj gomolja daje krumpiru ogromnu prednost u surovim uvjetima. To je omogućilo eksploziju novih vrsta i raznolikost sorti krumpira koju danas vidimo,“ izjavio je u priopćenju Sanwen Huang, glavni autor studije, predsjednik Kineske akademije tropskih poljoprivrednih znanosti i profesor na Institutu za genomiku u poljoprivredi u Shenzhenu, pri Kineskoj akademiji poljoprivrednih znanosti. “Napokon smo riješili misterij o podrijetlu krumpira.“
Znanstvenici su dešifrirali i gene koje su rajčica i krumpir kombinirali kako bi stvorili krumpirove gomolje. Ovo otkriće moglo bi znanstvenicima pomoći da razviju otpornije sorte krumpira, otporne na bolesti i promjene klimatskih uvjeta.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
