
Inflacija u lipnju iznosila je 3,7 posto. Cijene hrane rasle su oko pet posto. Cijene pića rasle su samo dva posto. Međutim, cijene u restoranima i hotelima porasle su čak 8,5 posto na godišnjoj razini. Restorani i hoteli ponovno su nacionalni rekorderi u poskupljenjima.
Za hotele je normalno da u punoj sezoni pokušavaju maksimalizirati cijene, ali te pokušaje vrlo brzo korigira tržište, što se vidi po masovnom rušenju cijena smještaja u Dubrovniku i Splitu, o čemu smo pisali ovih dana. Međutim, podatak o rastu cijena u restoranima prilično nas je uzrujao, iz dva glavna razloga.
Prvo, doslovno svakodnevno jedemo u zagrebačkim restoranima, pa znamo da cijene gotovo nigdje ne rastu. Dapače, pojedini restorani, poput Mareda, srušili su cijene hrane, dok je Batak ograničio cijene butelja na maksimalno 29 eura. Restoranske su cijene, dakle, porasle na moru, što dodatno ugrožava ionako problematičnu sezonu.
Drugo, velika većina hrvatskih restorana još od Božića bilježi konstantan pad potrošnje po gostu. Restorani mogu biti puni, ali gosti manje troše, pa su i računi manji. Dizanje cijena u vrijeme pada potrošnje djeluje kao samoubilački potez u pokušaju preživljavanja. Kad bilo kojem biznisu pada prodaja, padaju i cijene. Međutim, dio hrvatskih ugostitelja odlučio je podići cijene, i to iznad razine rasta ulaznih troškova.
Ovdje ne govorimo o fine diningu: fine dining je kategorija koja obuhvaća mali broj restorana i za koju vrijede drukčija pravila. Ovdje govorimo o svakodnevnim restoranima koji se novim dizanjem cijena opasno približavaju entropiji.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.