Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Europska unija najavila je uvođenje 25 posto carina na niz američkih proizvoda kao odgovor na američke carine na aluminij i čelik. S liste su, međutim, izuzeti američki burbon, vina i mliječni proizvodi.
To nije toliko rezultat prijetnji najgoreg američkog predsjednika u povijesti da će Europi uvesti 200 posto carina ako uvede visoke carine na bourbon, koliko intenzivnog lobiranja Francuske, Italije i Irske koje pokušavaju zaštiti prihode od mlijardi eura izvoza svoje industrije hrane i pića u Ameriku, piše Financial Times. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck kritizirao je lobiranje ovih država, jer smatra da sve članice moraju poržati zajedničku trgovinsku politiku koju vodi Europska komisija.
“Burze se već urušavaju a šteta se može i povećati,” rekao je prije sastanka ministara trgovine EU u Luksemburgu, “Zato je važno postupati jasno, odlučno i oprezno, što znači da moramo shvatiti da smo u jačoj poziciji od Amerike. Bude li svaka članica djelovala pojedinačno zato jer ima problem vina, whiskyja i pistacija, onda od svega neće biti ništa.” Na sva ostala američka pića i hranu, uključujući sok od naranče, perad i soju, EU će uvesti carine od 10 do 25 posto.
Carine će stupiti na snagu između 15. travnja i 1. prosinca, ovisno o proizvodu. Carine na soju i bademe odgođeni su do 1. prosinca nakon upozorenja europskih poljoprivrednika da sojom hrane životinje pa bi njeno poskupljenje izazvalo krizu.
Povjerenik Europske komisije za trgovinu Maroš Šefčovič izjavio je da je saslušao argumente i zahtjeve članica EU, pa će prvi odgovor na Trumpove carine utjecati na manje od 26 milijardi eura vrijednosti američkog uvoza koliko se prvotno planiralo. “Ne vodimo politiku oko za oko ni cent za cent,” rekao je Šefčovič. Očekuje se da će vlade članica EU odobriti izmijenjenu listu carina.
Trump je, recimo i to, u međuvremenu najavio da će uvesti dodatne carine od 20 posto na sav uvoz iz Europe. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ponovila je EU Americi više puta ponudila sporazum o bescarinskoj trgovini. “Uvijek smo spremni za dobar dogovor pa taj prijedlog držimo na stolu”.
Francuska industrija vina i žestokih pića bila bi najteže pogođena američkim carinama, oni su i bez novog povećanja gubili 1,6 milijarde eura vrijednosti izvoza, slijedi Italija koja u Ameriku izvozi više od sedam milijardi dolara vina, maslinovih ulja i hrane.
“Ovaj sukob oko carina stvara samo gubitnike, podjednako u Europi i u SAD-u… Naši američki partneri, s kojima surađujemo desetljećima, također prenose ovu poruku američkim vlastima,” rekao je predsjednik Francuske federacije izvoznika vina i destilata Gabriel Picard.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni planira posjet Washingtonu u nadi da će kapitalizirati svoje neopredjeljivanje u trgovinskom konfliktu Trumpa s Europom. Meloni misli da će Trumpa uspjeti uvjeriti da povuče carine od 20 posto koje je uveo EU. I američka industrija destilata povećava pritisak na Trumpovu vlast upozoravajući da 86 posto njihova izvoza ide u zemlje koje su imale nulte carine na uvoz američkih pića. Njihov biznis model ne može izdržati uvođenje dvoznamenkastih uzvratnih carina u Europi ni na ostalim tržištima. EU je u prvom Trumpovu mandati 2018. uvela 25 posto uzvratnihi carina na američki whiskey što je smanjilo izvoz za 20 posto. Carine su ukinute kad je na vlast došao predsjednik Joe Biden i izvoz je skočio čak 60 posto. Sada američke destilere ponovno čeka katastrofa, baš kao i europske ako se situacija ne smiri.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
