
Tko se više sjeća vremena kad Hrvati nisu htjeli kupovati online ni koristiti digitalne usluge da im netko ne skimira kartice? Nije bilo tako davno, ali promjena je bila brza i temeljita. Više od 90 posto potrošača u Hrvatskoj danas koristi digitalne servise gdje god može. Zato se preko internetskih statistika i kad je riječ o hrani može steći sve bolja slika o navikama Hrvata.
Godinama čitamo liste najtraženijih pojmova o hrani u Hrvatskoj. Godinama je na vrhu tih lista isti zahtjev, restaurants near me. Hrvati tražilice, sada sve više i umjetnu inteligenciju, koriste da bi pretražili restorane koji su im blizu i u kojima mogu odmah jesti, nema razvijene kulture rezervacija i planiranja, što se vidi i po broju nepojavljivanja na rezervacijama. Godinama su među pojmovima i brendovima vezanima uz hranu u Hrvatskoj i dalje najtraženiji McDonalds i kava.
Ali nešto je ipak novo u zadnje vrijeme. Odmah iza restorana, Hrvati na internetu najviše pretražuju kataloge lanaca supermarketa. Uvjerljivo najčitaniji je Lidlov katalog s više od 450 tisuća pregleda mjesečno dok cijela Lidlova web platforma premašuje dva milijuna pregleda mjesečno. Slijedi Konzumov katalog s više od 300 tisuća pregleda, pa Kauflandov. Platforme poput Katalozi.net i Letkomata također bilježe nekoliko milijuna pregleda mjesečno.
Prema podacima koje agregiraju Google i AI chatboti, Hrvati gotovo svakodnevno provjeravaju cijene i akcije u supermarketima, trend je počeo rasti s uvođenjem eura a dramatično se pojačao zbog inflacije. Novi katalozi stižu svakog četvrtka ili petka, a mobilne aplikacije supermarketa jako su gamificirane raznim izazovima, sakupljanjem bodova, tematskim ponudama i slično. Katalozi su Hrvatima postali navika ali i zabava, a kupovanje na raznim mjestima nacionalni običaj. Meso kupite u Kauflandu, sladolede u Lidlu, deterdžente Plodinama..i tako od tjedna do tjedna.
Katalozi se listaju na kavama, u tramvajima i u redovima pred šalterima. Aplikacija su dizajnirane da stalno stimuliraju reakciju, i da dugoročno stvore FOMO efekt, anksioznost kupaca da će propustiti neku odličnu akciju. Na Facebooku se ponosno dijele ulovi s velikih sniženja. Novi običaji utječu na prodaju hrane svugdje, od lokalnih trgovina preko fast food lanaca do restorana. Ljudi su postali jako osjetljivi na cijene, budžeti su ograničeni a želje velike. Problem je, međutim, u tome što katalozi guraju uglavnom lošiju robu koja ni na akcijama nije osobito jeftina za vrijednost koju nudi, stvarajući lažni osjećaj racionalne kupovine. U stvarnosti, Lidlu je promet u Hrvatskoj lani rastao 8,3 posto u odnosu na godinu ranije, Kauflandu gotovo 10 posto, neto marže su im veće gotovo pet posto. Ono što zapravo pokazuje trend s katalozima jest da je i Hrvatska nakon ostatka svijeta zakoračila duboko u vrijeme retailtainmenta.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.