Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Prije mnogo, mnogo godina, u prastarom preddigitalnom dobu, širi centar Zagreba bio je pun buregdžinica. U Petrinjskoj se oko dva ujutro čekalo u redu na slasno i masno triježnjenje poslije rock i jazz koncerata u obližnjim klubovima. Pred buregdžinicom na početku Maksimirske stvarali su se repovi prije i poslije Dinamovih utakmica, a na oba kolodvora, autobusnom i željezničkom, na burek se dolazilo pred jutro, kad je sve drugo već bilo zatvoreno. Pitama iz Mostova i Radničke hranili su se brojni službenici iz okolnih nebodera Privredne banke.
Onda su, negdje između 2000. i 2010. godine bureci naglo nestali sa zagrebačkih ulica. Preselili su se u lance pekarnica i u shopping centre i postali neizbježno sterilni. Sterilni burek mrtav je burek. Samostalne su buregdžilnice postale zagrebačka rijetkost. Što je šteta, jer dobar burek i pita spadaju među najveće dragocjenosti hrvatske i bosanske tradicijske ulične hrane (burek nije fast food, predugo se priprema).
Ovih dana, čini se, u Zagrebu počinje renesansa bureka. Na početku Gajeve, preko puta restorana Boban, pojavio se veliki natpis Burek Lab. Burek Lab u svom programatskom proglasu na Instagramu ističe kako će uz konvencionalne bureke i pite (meso, sir, špinat) pripremati i modernističke, out of the box, verzije ovog plemenitog jela.
Tramvajsku i pol stanicu zapadno, u Ilici 61, na uglu s Medulićevom, jedan je lokal oblijepjen natpisima za Buregdžilicu: Buregdžilica također nudi široki meni bureka i pizza. Otvorenje dvije buregdžinice u samom središtu Zagreba sugerira da se gastronomski najvažnija regionalna ulična hrana napokon u velikom stilu vraća u glavni grad. Treba se nadati da će nove zagrebačke buregdžinice biti bar donekle dostojne tradicijske vrijednosti svog žanra.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
