Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Mala revolucija događa se u svijetu šampanjca. La coiffe ili kapa, aluminijska folija koja prekriva čep i grlo boce svakog šampanjca, više nije obvezna. Stoljećima amblematski element šampanjskih boca, identitetski znak Champagne, ali i pjenušaca u svim dijelovima svijeta, odsad će biti stvar izbora svakog vinara.
Trebale su dvije godine pravne borbe da inicijativa Europske unije bude prihvaćena u vinskom svijetu. Inicijativu je pokušao blokirati glavni šampanjski regulator Comité Champagne, ali nakon što su im predočena istraživanja prema kojima odsustvo folije ne utječe na prodaju i imidž šampanjaca, podržali su nove propise.
Neki proizvođači šampanjca smatraju da je folija toliko važan dio identiteta Champagne da kupci bez folije neće moći razlikovati šampanjce od cidera i nekih piva. Drugi, pak, već neko vrijeme od EU traže da olabavi pravila i pojeftini im buteljiranje. Jedna folija košta 10 do 50 centi. Raspravljalo se i o sanitarnom aspektu. Jedna studija koju su proveli CSI i Crealis sugerirala je da folije služe kao “učinkovit higijenski štit” protiv bakterija i plijesni. Izmjerili su da su na bocama koje nisu imale folije kolonije bakterija intenzivno rasle. Na koncu, folije otežavaju krivotvorenje šampanjaca.
La coiffe je na bocama šampanjca obvezna od početka 19. stoljeća. Prve folije korištene su da bi se sakrio talog na vratu boce. Tada su bile od kositra. Nakon što je Barbe-Nicole Clicquot, poznatija kao Veuve Cliquot, negdje 1818. uvela remouage (okretanje boca dok šampanjac odležava na talogu) i degoržiranje (odstranjivanje taloga iz boce), la coiffe je zadržana jer u podrumima nisu uspijevali sve boce napuniti isto. Dokad je strojnim buteljiranjem riješen i taj problem, folija je već bila važan dio brandinga šampanjaca pa su je obvezno stavljali na boce. A i služila je kao dodatni osigurač uz žicu kojom se fiksira čep na šampanjcu i zaštita čepa dok se šampanjac čuva u podrumu. Do sredine 19. stoljeća coiffe je bio standard u proizvodnji šampanjaca. Kako se šampanjac sve više brendirao kao luksuzni proizvod, folije su postajale sve raskošnije, ukrašene grbovima šampanjskih kuća. Upravo je folija, la coiffe, postala vizualni znak koji šampanjac razlikuje od drugih vina, ondašnja oznaka premium kategorije.
Godine 1999. Europska unija propisala je da su folije obvezne na bocama svih pjenušavih vina, zbog higijenskih i sigurnosnih razloga. Sve se promijenilo Europskim zelenim planom 2023. Champagne je prva francuska vinska regija koja je dala procijeniti svoj ugljični otisak. Ustanovili su da su folije razlog za 0,6 posto emisija stakleničkih plinova u Champagni. To je bio glavni argument da se ukine obveza njihova korištenja. I u Champagni su opet morali miriti tradiciju, zahtjeve modernog tržišta i ekologiju. Ova odluka Europske unije pobjeda je vinara ujedinjenih u inicijativu Ça décoiffe, i novi problem za krovni šampanjski sindikat, Syndicat Général des Vignerons (SGV), koji ostvaruje značajan prihod od proizvodnje coiffa. I oni su se morali povući pod pritiskom organskih uzgajivača i nekih growera.
Od rujna 2025. folija na šampanjcima nakon gotovo dva stoljeća više nije obvezna. Proizvođači sada mogu koristiti klasičnu foliju, alternative poput papirnatih traka (prvi ih je koristio Pierre Trichet) ili konopca, ili prodavati šampanjce u bocama gologa grla. Znači li ovo da ćemo odsad šampanjce točiti iz golih boca? Kuća Telmont, u suvlasništvu Leonarda DiCaprija, potpuno je ukinula foliju na nekim šampanjcima. No većina vjerojatno neće. La coiffe je toliko neodvojiv dio šampanjca da ćemo vjerojatno vidjeti samo više inovacija i ekološki prihvatljivijih varijanti.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
