Intervju Matije Bogdana u emisiji Nedjeljom u 2 najvažniji je istup bilo kojeg hrvatskog kuhara na nacionalnoj televiziji

Hrvatski se kuhari na televiziji obično pojavljuju u uobičajenim, posve benignim kontekstima: progovore dvije ili tri riječi o gastronomiji općenito, pet ili šest riječi o receptu koji predstavljaju ili o nekonfliktnim aspektima svoje karijere, pa možda još tri ili četiri riječi o nekom ekološko-gastronomskom problemu, poput ugroženosti ribljeg fonda. Katkad se možda čuje i koja riječ o problemima s manjkom radne snage, spornoj poreznoj politici ili o nekonkurentnosti hrvatskog turizma.

No, nitko, nikad ni na jednoj od nacionalnih televizija, u dugom konzistentnom istupu nije detaljno secirao mnoge važne aspekte kuharske profesije, ali i hrvatskog ugostiteljstva, kao Matija Bogdan u zadnjem izdanju HTV-ove emisije Nedjeljom u 2. Najvažniji dio Bogdanova istupa bavio se položajem kuhara i konobara u hrvatskoj ugostiteljskoj industriji. Matija Bogdan upozorio je na drastičan problem koji predugo traje.

Velik broj kuhara i konobara prijavljeni su na minimalcu, pa ne mogu normalno funkcionirati u društvu, zato što s minimalcem ne možete dizati kredite, teško dobivate kreditne kartice i općenito nemate osobita financijska prava. Unatrag tri godine većina ugostitelja kuharima i konobarima pokušava legalno isplaćivati pune plaće, koje nisu male. Naprotiv. Ali, s naglaskom na glagolu pokušavati.

Najteži problemi restoranske industrije

Brojni su konobari i kuhari, zbog svog problematičnog radno-socijalnog položaja iz bivših vremena, kad njihove profesije nisu bile tražene i plaćene kao danas, već godinama blokirani. To znači da na račun zapravo primaju par stotina eura manje od propisanog minimalca, a vlasnici restorana moraju im isplaćivati razliku u gotovini.

Što opet velik broj zaposlenih u hrvatskom ugostiteljstvu čini društvenim parijama, koji jedva čekaju da zbrišu u inozemstvo (Irska i Njemačka, na njihovu žalost, više nisu osobito privlačne opcije), ili ih tjera da se bave raznim djelatnostima povezanim s crnom burzom i sivom ekonomijom. Bogdan je u pravu kad kaže da je cijeli taj kompleks problema s plaćama i društvenim položajem radnika u restoranima i kafićima doslovno užasan.

Druga bitna stvar na koju je gospodin Bogdan upozorio tiče se loših, polukriminalnih navika u konobarskim i kuharskim miljeima. Matija Bogdan prvi je ugledni chef koji je otvoreno rekao da su droga, kocka i alkoholizam masovno rašireni u ugostiteljskim zanimanjima. To je činjenica s kojom se nitko na hrvatskoj restoranskoj sceni dosad nije ni pokušao javno suočiti.

Potreba za javnim istupima

Međimurac Matija Bogdan (ex Ledbury, tri Michelinove zvjezdice; ex ManO) iznimno je inteligentan, solidno obrazovan chef (diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu), koji može precizno i uvjerljivo artikulirati puno važnih problema vezanih uz hrvatsku gastronomiju, ugostiteljstvo i turizam.

S obzirom na važnost gastronomije i turizma za hrvatsku ekonomiju, bilo bi jako dobro da i drugi društveno pametni chefovi i restorateri, koji znaju javno komunicirati, dobiju jednako velik prostor na nacionalnim televizijama kao što je Matija Bogdan dobio kod Aleksandra Stankovića. Za početak predlažemo Tvrtka Šakotu, Rudolfa Štefana, Vladu Lisaka i Davora Bienenfelda.

Fotografija/ HRT Screenshot

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.