Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Dirceu Vianna Junior prvi je i još uvijek jedini brazilski Master of Wine. Master of Wine najviša je titula u vinskom univerzumu. Proces školovanja za Master of Wine traje minimalno osam godina, a u cijelom ih svijetu ima tek nekoliko stotina. Dirceau Vianna Junior postao je Master of Wine 2008. godine. Dirceu u Londonu vodi veliku konzultantsku tvrtku koja savjetuje niz uglednih vinarija širom svijeta, pa tako i dalmatinski Rizman. S brazilsko-engleskim Rizmanovim konzultantom razgovarali smo nedavno u Esplanadi.
Kako ste počeli surađivati s vinarijom Rizman?
Zajednički prijatelji upoznali su me s Damirom Štimcem, vlasnikom Rizmana. Bilo je to još prije petnaestak godina. Čovjek mi se svidio. Došao sam, pogledao vinograde koji su se tek sadili i to u posve ekološkoj zoni na Komarni i vidio veliki potencijal. Pa smo s vremenom počeli surađivati. Moram priznati da me Hrvatska fascinirala. Brazil je svjetski glasovit kao lijepa zemlja, ali ovo što ima Hrvatska, tu kombinaciju prekrasnog mora, obale i planina, to nisam vidio gotovo nigdje.
Što smatrate svojim glavnim doprinosom vinima Rizman?
U samom početku ta su vina bila prilično rustikalna, što je normalno jer je plavac mali komplicirana sorta: veliki tanini i nejednako dozrijevanje bobica čak i unutar jednog grozda, vode prema rustikalnosti jer istodobno imate zelene bobice, suhljice i zrele i zelene tanine. Odmah sam pomislio da plavac moramo učiniti elegantnijim i balansiranijim a da ga istodobno ne internacionaliziramo. Plavac mora zadržati svoj karakter i mora izražavati svoj terroir, ali ne bi smio biti grub i preekstraktan. Mislim da smo na dobrom putu i da su Rizmanovi plavci sve elegantniji i svježiji.
Koja vas je dalmatinska sorta posebno impresionirala?
Svakako grk. Grk je potencijalno najfascinantnije dalmatinsko vinsko grožđe. Grk ima snažne kiseline, dubok, specifičan okus i može dugo trajati. Uspio sam nagovoriti gospodina Štimca da posadi nešto grka na Komarni. Jedva čekam da Rizman počne buteljirati vino napravljena od grka.
Hrvatskih je vina vrlo malo u svjetskim Michelinovim restoranima. Što treba učiniti da se to promijeni?
Najvažniji je osobni kontakt. Vina se prodaju osobnim kontaktom. Vinar ili njegov agent moraju uvjeriti potencijalne kupce da kupe njihova vina. Vinari moraju redovito obilaziti relevantne evente ili organizirati zajedničke ili pojedinačne promocije na ciljanim globalnim tržištima. Vinar koji nije kadar stalno promovirati vino, neće moći prodati svoje vino. Nadalje, iznimno je važno biti uporan. Ulazak na pojedino tržište može trajati i do pet godina. Ali osnovno je stvarati efikasni networking. U vinskom je marketingu sve u osobnim kontaktima.
Mislite li da su hrvatska vina dovoljno dobra da uđu na liste Michelinovih restorana s dvije ili tri zvjezdice?
Hrvatska vina od autohtonih sorti zaista jesu dovoljno dobra i za najbolje restorane na svijetu. Uostalom, znamo da je Vlado Krauthaker prodavao cijele berbe TBA Graševine Fat Ducku u slavnim Blumenthalovim danima. Hrvatski pjenušci također mogu biti veoma dobri. S druge strane, hrvatski crni pinoti nisu baš dobri, oni primjerice gube u usporedbi s malo boljim čileanskim crnim pinotima.
Hrvatska vina osvajaju relativno mnogo medalja na Decanterovim Svjetskim vinskim nagradama. Pomažu li Decanterove medalje prodaji vina?
Medalje s uglednih međunarodnih vinskih natjecanja dragocjeni su alat za prodaju. No, taj alat treba znati koristiti. Sama medalja, ako se se vješto ne koristi u marketingu i promociji vina, neće bitno povećati prodaju.
Kako Brazilac postaje Master of Wine?
Kao i mnogi Brazilci, ja sam sportski tip. Kad sam prije mnogo godina ušao u vinski biznis, rekao sam si da moram ostvariti jedan od najviših rezultata u vinskom biznisu. Pa sam nakon dugog učenja i polaganja brojnih ispita postao MW. Ispunio sam ultimativni cilj u poslu kojem sam se posvetio. Usput govoreći, Brazil je jako velik proizvođač vina. Brazilski pjenušci mogu biti prilično dobri.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
