Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Vlada se pokušava boriti protiv inflacije pa je, kako znamo, značajno proširila listu prehrambenih proizvoda čija su cijene zamrznute. Što ne mora biti loše i nema veze sa socijalizmom kao što tvrde neki navodno liberalni ekonomisti. Država se u određenim situacijama naprosto mora miješati u ekonomiju i država to čini u najtvrđim kapitalističkim zemljama: od regulacije distribucije i cijena hrane u Velikoj Britaniji poslije Drugoga svjetskog rata, do nedavne intervencije japanske Vlade u cijene riže, koje su u zadnjih 12 mjeseci drastično porasle.
O državnom utjecaju na cijene hrane i pića u skandinavskim zemljama, koji se odvija kroz poreznu politiku, da i ne govorimo. Dakle, nema ništa sporno u tome što je hrvatska Vlada odlučila pokušati smiriti inflaciju striktnim zamrzavanjem cijena velikog broja prehrambenih i nešto neprehrambenih proizvoda. Problem je, međutim, u neselektivnom karakteru odredbe o zamrzavaju cijena. Vlada je propisala jednake uvjete prodaje proizvoda s ograničenim cijenama i za velike trgovačke lance i za male butikne dućane koji prodaju delikatese. Što je, naravno, potpuno besmisleno. Zbog tri glavna razloga.
Prvo, više od 95 posto hrvatskih građana kupuje hranu u supermarketima. Supermarketi, znači, jesu kategorija prodajnih mjesta koja bitno utječe na inflaciju i na socijalno stanje u državi. Cijene u supermarketima svakako treba ograničiti. Ali cijene ne treba ograničiti u manjim trgovinama, jer vrlo mali postotak građana kupuje hranu u malim delikatesnim dućanima poput Bonkulovića, Mrkvice, Veronike, Igomata ili Špeceraja. Ti dućani definitivno ne utječu na inflaciju niti na socijalno stanje u državi. Zato ti dućani trebaju biti izuzeti iz režima zamrznutih cijena. Koga je, pobogu, briga koliko iznose cijene španjolske pancete od pata negre ili tjestenine iz Gragnana u Bonkuloviću? Te se cijene, naravno, ne ograničavaju, ali je problem u tome što bi Bonkulović sada trebao držati i ultrajeftinu pancetu kako bi zadovoljio Vladine kriterije o zamrzavanju cijena.
A Bonkulović s ultrajeftinom pancetom više nije Bonkulović kao što ni Mrkvica kraj vrlo dobrog suhog mesa brenda Buretić ne bi trebala držati pancetu iz Lidla ili Konzuma. Važno je još jednom naglasiti da mali dućani nemaju nikakve veze s inflacijom ni sa socijalnom situacijom u Hrvatskoj. Drugo, delikatesne trgovine odlukom o zamrzavanju cijena nekih proizvoda gube svoj karakter i svoje komparativne prednosti. Mrkvica više ne može prodavati samo hrvatske agrume, koji su skupi zbog načina proizvodnje, nego mora držati i jeftine uvozne agrume. Mrkvica uz svoj prilično solidan kruh, koji ne može biti jeftin, sad mora držati neki bezvezni konfekcijski kruh koji će ionako završiti u smeću jer Mrkvičini kupci ne žele kupovati jeftini kruh iz supermarketa i konfekcijskih pekarnica.
Veronika više ne može držati samo svoj maslac s visokim postotkom masnoće, nego mora držati i neki jeftini uvozni maslac, što Veroniku ugrožava i kao trgovinu i kao proizvođača. Zamrzavanje cijena malim trgovinama prijeti gubitkom njihova identiteta i zapravo koristi velikim trgovačkim lancima, jer sada svi dućani, najveći i najmanji, u pojedinim segmentima moraju držati istu robu kako bi poštovali zamrzavanje cijena. Važno je znati da veliki lanci mogu dobavljačima diktirati financijske uvjete što mali dućani ne mogu, tako da se male dućane ovdje stavlja u dodatno nepovoljan položaj.
I treće, najvažnije, isti režim zamrzavanja cijena za sve trgovine najviše šteti malim zanatskim proizvođačima. Mrkvica, primjerice, godinama ima svoje dobavljače mrkve, koji uzgajaju mrkvu u organskom sustavu i koji je ne mogu prodavati po zamrznutim cijenama jer bi završili u teškom gubitku. Ali Mrkvica i slični dućani više neće moći i nabavljati robu takvih proizvođača, kao ni artizanskih proizvođača sireva, maslaca, jogurta, suhog mesa i nekih vrsta voća i povrća, ti će se proizvođači suočiti s propašću jer neće imati gdje prodavati svoju robu. A profitirat će uvoznici jeftine masovno proizvedene, nekvalitetne robe iz zamrzivača i hladnjača.
Vlada svega ovoga nije svjesna, jer uglavnom nema pojma o specifičnim pitanjima prehrambene i trgovačke industrije i jer se želi, krajnje demagoški, uoči lokalnih izbora ulizivati javnosti kroz akciju sveopćeg zamrzavanja cijene. U uvjetima visoke inflacije cijene definitivno treba kontrolirati. No, specijalni segmenti tržišta, poput malih delikatesnih trgovina i malih zanatskih proizvođača, moraju biti izuzeti iz režima zamrznutih cijena jer oni ne utječu na inflaciju, a bitno pomažu raznolikosti, autentičnosti i kvaliteti proizvodnje i ponude hrane u Hrvatskoj.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
