Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Ove smo nedjelje na pontonu kraj prvog maksimirskog jezera, onog koje okružuje Zoološki vrt, vidjeli nekoliko veoma lijepo uređenih stolova s fantastičnim pogledom na vodu, Zoološki i šumu. Te je stolove postavila Mirna koliba, novi maksimirski kafić, koji nažalost ima toliko siromašan izbor pića da nismo htjeli sjesti nego smo nastavili šetati prema Vidikovcu.
Izbor pića u Mirnoj kolibi paradigmatičan je za ugostiteljsku ponudu najljepšeg zagrebačkog parka, koji je u ovo doba godine prepun. Vidikovac ima bitno širu kartu od Mirne kolibe, ali se ne može uspoređivati ni s jednom boljim gradskim kafićem. Švicarska kuća kraj koje je postavljen Franckov znak, ovaj vikend nije radila. Švicarska kuća, možda najromantičnije mjesto u Maksimiru, u zadnjih tridesetak godina uglavnom ne radi, što je golema šteta.
Restauracija Maksimir na glavnom ulazu u park, civilizirano je mjesto s korektnom mainstream hranom (bečki zna biti prilično solidan) ali ne poslužuje jela na terasi. U osamdesetim se godinama u ondašnjoj Restauraciji Maksimir redovito jelo na terasi, jer je terasa glavni adut tog lokala. I to je sve, uz Ježevu kućicu, zanimljiv restoran blizu Agronomskog fakulteta, koji gleda na istočni rub maksimirske šume. Ježeva kućica udaljena je nažalost od glavnih maksimirskih šetnica, ali vikendima privlači dosta posjetitelja Zoološkog vrta koji parkiraju u blizini.
Jednom davno, preko puta sjevernog ulaza u Maksimir postojala je gostionica Medvednica, koja je imala korektan roštilj; u Medvednici su se okupljali šetači pasa. A još dalje prema Oboju, točno preko puta šume, sve do dva ujutro radio je megapopularni restoran Klub Maksimir. Danas je pak nemoguće pojesti bilo što dobro i popiti butelju vina s pogledom na šumu ili jezero. Što je prilično neobično, jer je Maksimir jedan od najomiljenijih i najposjećenijih javnih prostora u Zagrebu.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
