Kult plave kamenice - logotip
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

JASNA ANTUNOVIĆ ZA VINSKI IZVJEŠTAJ 2024. S Agronomskim fakultetom surađujemo na razvoju posebnog klona hrvatske graševine

Erdutska kuća Antunović definirala se kao elitna vinarija u pozitivnom smislu te riječi. Jasna Antunović još je davno zacrtala ciljeve svog obiteljskog butiknog projekta: zajednički im je nazivnik da sve povezano s vinima Antunović mora biti najbolje što se može postići u određenom trenutku. Jasna Antunović ubraja se među sasvim rijetke vinare istočne Hrvatske koje nikad nije zanimala količina.

Fotografija/Mario Kučera

Prelistajte i downloadajte

Više članaka iz Vinskog izvještaja

Takav je pristup gospođu Antunović doveo do Decanterove platinaste medalje za jednu od njenih suhih graševina. Par godina kasnije, vinarija Antunović može se pohvaliti linijom zaista iznimno ambicioznih vina, koja se prodaju u brojnim hrvatskim gastronomskim restoranima. U odgovorima na na upitnik Vinskog izvještaja gospođa Antunović otkrila je da sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom sudjeluje u razvoju hrvatskog klona graševine, koji se sadi na njenom prestižnom položaju Rudine. Branimir Turk, sin Jasne Antunović, svoj je talent za vinarstvo dokazao izvrsnim Cabernet Francom, dosad najboljim crnim vinom s potpisom Antunović. 

Je li vinograd važniji od podruma?

U vinarstvu trebaju biti u usklađene dvije energije; zemlje, sunca i biljke s jedne, i energije čovjeka ili žene s druge strane, koja kroz svoje promišljanje i upravljanje operacijama, ljudskim i tehničkim, pretvara jednu materiju u drugu. Podrum ili bolje vinarija, samo je mjesto gdje se to sve odvija. Dakle, bitan je ljudski faktor koji u najboljem skladu s vinovom lozom i njenim plodom grožđem stvara novu materiju na optimalan način. Jedno bez drugoga ili jedno u neskladu sa drugim dovodi do lošeg rezultata.

Je li rad u vinogradu najvažniji dio proizvodnje vina?

Vinograd i terroir su prapočelo svake aktivnosti u proizvodnji vina, odnos koji smo od dana sadnje vinograda izgradili i kontinuirana ispravna skrb o lozi tijekom godina njenog suživota s nama, a životni vijek joj je u optimalnim uvjetima jednak ljudskom, oko 80 godina, jednako je važan kao ista ta ispravna briga i skrb o vinima u vinariji. I to se jednostavno osjeti, uzoran vinograd jednako izvrsnost u vinu!

Što želite postići s vašim vinogradarskim praksama; visoki urod, vrhunsku kvalitetu grožđa ili oboje?

Od početka rada vinarije Antunović zadala sam si visoke standarde što svakako znači kontrolu prinosa u vinogradu; način sadnje, odabir uzgojnog oblika, rezidba, zelena rezidba i ostalo…jednostavno ne razmišljam o alternativi i isti princip slijedim od početka 2004. pa do danas, dakle već 20 godina imamo isti cilj, vrhunsku kvalitetu.

Je li moguće postići i jedno i drugo?

Ne vjerujem.

Branimir Antunović

Koji su najvažnije faze vaše vinogradarske godine kad je riječ o radu u vinogradu?

U vinogradu radovi traju 10-11 mjeseci u godini, dakle kao ni s jednom drugom kulturom. Kratak predah imamo samo neposredno nakon berbe, a kako imamo sorte čija berba traje do kraja listopada, i taj predah je vrlo kratak.

U Hrvatskom Podunavlju rezidba se može započeti u prosincu pa sve do kraja ožujka, nakon toga se kreće sa zaštitom do sredine srpnja, kada prekidamo svaku zaštitu kako bi se, ne samo ispoštivala karenca, nego i prirodnim putem oprali ostaci sredstava na grožđu. U tom razdoblja, osim zaštite protiv bolesti vinove loze, obavljaju se sve ostale mjere; mehaničko uništavanje korova, vezanje, plijevljenje, uvlačenje loze, zalamanje i sve drugo. Dakle, jako puno brige i sati ljudskog rada oko biljke ne bi li se ukrotila njena prirodna potreba za bujanjem i povijanjem.

Što ste u vašim vinogradarskim praksama promijenili u zadnjih nekoliko godina? Što planirate mijenjati?

Unaprijedili smo se u dijelu mehanizacije za optimalnu kultivaciju između biljaka i redova i prozračivanje tla, ne koristimo herbicide, suzili smo razmak između redova i gustoću sadnje kako bismo po trsu imali manji prinos u novim vinogradima, uveli tri gornje žice za uvlačenje loze, to je uglavnom to.

Mislite li da u Hrvatskoj postoji dovoljno znanja za dugoročno unapređenje kvalitete rada u vinogradu? Je li potrebno, ili neophodno, angažiranje stranih konzultanata?

Svako znanje i transfer znanja su neizmjerno bitni, neovisno s koje adrese oni dolaze do vinara. Ipak se najviše može izvući iz kvalitetnog suživota s vinovom lozom i svakodnevnim osluškivanjem njenih potreba. Također, uvažavanje tradicijskih odnosa u vezi sa specifičnosti svakog podneblja, s izborom lokacije za sadnju, izborom sorti i uzgojnog oblika te mehaničkih postupaka, itekako je bitno.

Surađujete li sa znanstvenim institucijama koje se bave vinogradarstvom i vinarstvom?

Da s Agronomskim fakultetom u Zagrebu,  sudjelovali smo u projektu podizanja mladog nasada hrvatske klonske selekcije graševine na našem iznimnom položaju Rudina, ali i sa svim drugim relevantnim institucijama u Hrvatskoj.

Jasna Antunović

Mislite li da različiti ekološki pristupi radu u vinogradu podižu kvalitetu grožđa?

Dugoročno sigurno da. Vinova loza kao i svaka druga biljka mora težiti svom prirodnom staništu i zdravom ekosustavu.

Kako ste zaštitili urod u berbi 2023. koja je bila izrazito teška i zbog kiše i zbog bolesti?

Vinogradarska godina koja je iza nas je bila neobično zahtjevna po pitanju očuvanja zdravlja, pa i opstojnosti same biljke u vremenskim nepogodama. Vinograd se jednostavno niti na jedan dan nije smio ispustiti iz vida, dakle potpuna koncentracija i angažman svih znanja, odlične tehnike s kojom raspolažemo i odgovornim i vrijednim suradnicima i zaposlenicima. Na kraju je sav trud bio nagrađen lijepom jeseni i izvrsnim urodom i krasnim vinima, tako da će u konačnici berba 2023. kod nas biti zapamćena kao jedna od boljih berbi i za bijela i za crna vina.

Što je najvažnije za daljnje unapređivanje rada u vinogradu?

Ponavljam, suživot vinograda i vinara odnosno vinarke. Živjeti vinograd, biti i muškarac i žena i vinova loza pretočeni u vino.

NAJBOLJA VINA

Graševina Tradition

Graševina Tradition nasljednica je Graševine Premium, osvajačice platinaste medalje na Decanterovim Svjetskim vinskim nagradama. Graševina Tradition dugo odležava u hrastu ali nije kompromitirana utjecajem drva. Ona je široka, kremasta i sortno jako intenzivna

Chardonnay sur Lie

Chardonnay bi mogao postati idealno internacionalno grožđe za erdutski terroir. Erdutski su chardonnayi topli, maslačni, veliki u tijelu ali zadržavaju svježinu. Chardonnay sur Lie Jasne Antunović toliko je moćan da se može piti uz steakove i janjetinu 

Cabernet Franc

Cabernet Franc vinarije Antunović možda je najekspresivnije crno vino Erdutskog vinogorja koje smo dosad probali. On je prepun crvenog voća, posjeduje cvjetne arome, svilenkaste tanine i veoma snažan i dug okus. Riječ je o malom remek djelu koje slavonska crna vina približava visokim standardima susjednog Villánya

PODIJELI
Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.