Kult plave kamenice - logotip
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

ROBI BERTOŠA ZA VINSKI IZVJEŠTAJ 2024. Svaka mikrolokacija u vinogradu zahtijeva zasebni ekološki pristup

U kasnu jesen lanjske godine Robi Bertoša odveo na je na Šublentu. Šublenta je brdo iznad Kaldira u motovunskom vinogorju, gdje na više od 300 metara nadmorske visine i danas žive loze terana zasađene prije pedesetak godina. Neki su redovi prorijeđeni, drugi su još u punom rodu.

Fotografija/Mario Kučera

Prelistajte i downloadajte

Više članaka iz Vinskog izvještaja

Šublenta, s idiličnom, vrlo starom crkvicom na vrhu brijega, spada među potencijalne istarske grand cru vinograde. Robi Bertoša, prvi susjed braće Benvenuti, ne bavi se predugo profesionalnom proizvodnjom vina. Ali ovaj racionalni i beskrajno simpatičan čovjek iz Kaldira spada među vodeće istarske vinske profesionalce. Gospodin Bertoša bio je, naime, šef laboratorija za analizu vina u Vinoartisu u Višnjanu; Bertoša je godinama detaljno analizirao većinu istarskih vina, pa prilično točno zna što ona sadrže i kako se proizvode.

Robi Bertoša na Šublenti

Robi Bertoša posjeduje, dakle, više nego zavidno znanje o istarskim vinima i o istarskim vinogradima. Otkako je to znanje odlučio investirati u vlastiti biznis, Motovun i Istra dobili su novu vinsku kuću posvećenu isključivo visokoj kvaliteti. Budući da zna sve o istarskim vinima, Robi Bertoša nije se fokusirao samo na malvaziju već je tražio niše za specifična vina nedovoljno prisutna u Istri. Bertoša je tako postao vodeći istarski proizvođač sivog pinota; njegovi se sivi pinoti po visokim standardima mogu uspoređivati s najboljim sivim pinotima s Plešivice. Zatim se Bertoša afirmirao iznimno uspjelim pjenušcima, dok terani koji dolaze sa Šublente za godinu ili dvije mogu postati senzacionalni. Kao i većina modernih istarskih vinara, i Robi Bertoša zagovornik je ekološkog vinogradarstva, u čemu ga nije obeshrabrila ni teška vinogradarska 2023. godina. 

Je li vinograd važniji od podruma? 

Od vinograda sve kreće. Ako u vinogradu dobijemo vrhunsku sirovinu od nje ćemo u podrumu moći dobiti jednako dobar proizvod.

Je li rad u vinogradu najvažniji dio proizvodnje vina? 

Vinogradarstvo i vinarstvo vrlo su kompleksni dio poljoprivredne proizvodnje, svaki korak je jako bitan tako da prvo moramo stvoriti vrhusku sirovinu i tek onda vrhunsko vino, pa zato ne smijemo griješiti ni u jednom koraku proizvodnje.

Što želite postići s vašim vinogradarskim praksama; visoki urod, vrhunsku kvalitetu grožđa ili oboje? 

Od samih početaka težimo vrhunskoj kvaliteti, tako da svakako nastavljamo tim putem, ponekad i na uštrb kvantitete.

Je li moguće postići i jedno i drugo? 

Iz vlastitog iskustva sa sigurnošću mogu reći da manja kvantiteta doprinosi većoj kvaliteti. Potrebno je postići optimalan omjer kvantitete i kvalitete, što nije uvijek jednostavno.

Koji su najvažnije faze vaše vinogradarske godine kad je riječ o radu u vinogradu? 

Svakako faza do cvatnje i zatvaranja grozda.

Što ste u vašim vinogradarskim praksama promijenili u zadnjih nekoliko godina? Što planirate mijenjati? 

Što se tiče kvalitete uroda, radili smo puno na zimskoj i zelenoj rezidbi i na pokusu prelaska na ekološko vinogradarstvo. Nećemo mnogo mijenjati, ali zbog usklađivanja s europskom regulativom i klimatskih promjena čeka nas vrlo zahtjevna budućnost u vinogradarstvu i vinarstvu.

Mislite li da u Hrvatskoj postoji dovoljno znanja za dugoročno unapređenje kvalitete rada u vinogradu? Je li potrebno, ili neophodno, angažiranje stranih konzultanata? 

Smatram da kod nas ima puno znanja i poznavanja raznih mikrolokacija na kojima dobivamo vrhunski proizvod. Angažiranje stranih konzultanata nije na odmet i uvijek je dobro izmjenjivati iskustvo i znanja s ostalim kolegama.

Surađujete li sa znanstvenim institucijama koje se bave vinogradarstvom i vinarstvom? 

Da, svakako surađujem i mislim da je to potrebno svakom vinogradaru i vinaru za unapređenje kvalitete proizvoda.

Mislite li da različiti ekološki pristupi radu u vinogradu podižu kvalitetu grožđa? 

Da, smatram da svaka mikrolokacija zahtijeva različit ekološki pristup radu u vinogradu kako bi se svugdje postigla dobra kvaliteta grožđa.

Kako ste zaštitili urod u berbi 2023. koja je bila izrazito teška zbog kiše bolesti? 

Kako sam već napomenuo, u toj vrlo zahtjevnoj godini počeli smo s ekološkim vinogradarstvoma pa tako i zaštiti. Smatram da smo se s obzirom na sve vrlo dobro prilagođavali i ispunjavali potrebe naših vinograda.

Što je najvažnije za daljnje unapređivanje rada u vinogradu? 

Dobar odabir sadnog materijala, precizno i odgovorno vinogradarstvo i vinarstvo.

NAJBOLJA VINA

Sivi pinot 

Robi Bertoša uspio je povezati razigranu, voćnu privlačnost sjevernotalijanskih sivih pinota s gotovo oporim, energičnim intenzitetom sivih pinota iz Goriških Brda. Rezultat je instantno komercijalan

Rose Extra Brut

Bertošin klasični pjenušac od terana s dodatkom sivog pinota, svidio nam se kad smo ga prvi put probali u zagrebačkoj vinoteci Wine & Friends prije dvije godine. U međuvremenu ovo se živahno vino zaokružilo i sada spada među tri ili četiri najbolja istarska pjenušca 

Teran 2021.

Lani smo u Kaldiru kušali kratku vertikalu Bertošinih Terana. Vino iz 2021. puno je ekstrakta, zrelih tanina i crnog voća s optimalnom kiselinom. Neobična, ugodna mesna tekstura daje mu dodanu vrijednost, dok je tamnosjajna boja zečje krvi veoma senzualna. 

PODIJELI
Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.