Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Moreno Coronica, jedan od najznačajnijih hrvatskih vinara unatrag trideset godina, doslovno živi u vinogradu. Coronica, doduše, sve svoje posjetitelje redovito provodi kroz više etaža velikog podruma u Korenikima gdje se kušaju baze za pjenušce, mlade i odležane malvazije, kao i velika crna vina iz drvenih bačvi. Ali Coronica već godinama puno češće i opširnije govori o vinogradima nego o podrumu.
Katkad su teme iznuđena tehnička rješenja poput navodnjavanja zbog suše, ili strojne berbe malvazije zbog nedostatka kompetentne radne snage (teran se, međutim, uvijek bere ručno). No, mnogo su značajniji Coronicini iskazi o dubinskim promjenama u vinogradima.
Vrlo dobro pamtimo kad je uvodni govor na promociji prvog izdanja svog pjenušca zapravo posvetio novim tehnikama rezidbe, koje je usvojio zahvaljujući talijanskim konzultantima, renomiranim svjetskim stručnjacima za rezidbu.
Još se bolje sjećamo kad nam je Moreno Coronica pretkraj 2022. u jednom od svojih vinograda pokazao “operiranu” lozu. Oboljela, teško oštećena loza nije iskrčena, nego je doslovno operirana i tako joj je produljen život. U novom Vinskom izvještaju Moreno Coronica detaljno je naveo sve najvažnije vinogradarske procedure koje su unatrag 12 godina transformirale njegove vinograde i njegova vina, i koje su mu omogućile da proizvede dva dosad najozbiljnija vina kuće Coronica: teran Ottaviano koji još nije na tržištu, i malvaziju Ottaviano čija druga berba spada među najsupstancijalnije istarske malvazije ikad.
Je li vinograd važniji od podruma?
Vinograd je jako važan ako u vinograd ubrajamo terroir, sortu i čovjeka koji radi u njemu. No jednako je važan i podrum, u kojem savjesni ljudi vinskim znanjem i dostignućima pretvaraju vrhunske plodove iz vinograda u karakterno vino.
Je li rad u vinogradu najvažniji dio proizvodnje vina?
Odgovor na prvo pitanje podrazumijeva i odgovor na drugo pitanje.
Što želite postići s vašim vinogradarskim praksama; visoki urod, vrhunsku kvalitetu grožđa ili oboje?
Našim vinogradarskim praksama želimo prvenstveno postići prvoklasnu kvalitetu grožđa.
Je li moguće postići i jedno i drugo?
Vuk sit i koze na broju ne možemo imati.
Koje su najvažnije faze vaše vinogradarske godine kad je riječ o radu u vinogradu?
Sve su faze vegetacijske godine su zahtjevne i vrhunski vinogradar mora raditi što manje grešaka. No definitivno najzahtjevniji dio posla, na koji odlazi najviše radnih sati u vinogradu, odvija se u periodu od početka vegetacije do faze šare. U tom periodu imamo dosta intervencija u lisnoj masi, ali i u obradi tla.
Što ste u vašim vinogradarskim praksama promijenili u zadnjih nekoliko godina?
U zadnjih 12 godina uveli smo poseban način rezidbe koja daje homogeni prinos po trsu. Na taj način dobivamo homogenije dozrijevanje grožđa i duži vijek vinove loze i samih vinograda. Uveli smo i kontrolirano zatravljivanje vinograda koje ima više funkcija: njime unosimo organsku tvar u tlo, potičemo mikrobiološku aktivnost tla, stvaramo kompetenciju vinove loze i trave kako bi smanjili bujnost vinove loze. Površinski sloj humusa u vinogradu daje iznimnu rahlost tlu i bolje čuva vlagu. Rezultat svih ovih radnji je da je jačanje imuniteta vinove loze.
Mislite li da u Hrvatskoj postoji dovoljno znanja za dugoročno unapređenje kvalitete rada u vinogradu?
Osobno smatram da u Hrvatskoj ima dovoljno znanja, međutim kao i u svemu nismo dovoljno organizirani niti dovoljno surađujemo, tako da u cijeloj toj priči kojekakve institucije dobivaju sredstva za razne projekte a sam vinogradar od toga ima jako malo.
Je li potrebno, ili neophodno, angažiranje stranih konzultanata?
Tu je stvar slična kao i sa stranim vinima, to bih opisao poslovicom Susjedova trava je uvijek najzelenija.
Surađujete li sa znanstvenim institucijama koje se bave vinogradarstvom i vinarstvom?
Ne surađujem s institucijama nego s pojedicima koji su dio tih institucija, jer kao što sam ranije rekao koncept suradnje je krivo postavljen.
Mislite li da različiti ekološki pristupi rada u vinogradu podižu kvalitetu grožđa?
Kad govorimo o ekologiji moramo biti jako pažljivi…Moramo razlikovati što je ekologija , a što su vinogradi s ekološkim certifikatom. Danas svjedočimo ubrznom razvoju istraživanja i korištenja novih proizvoda, ali mislim da je pred nama još dug put do perfekcije. Na tržištu primjerice imate i sredstva ekološkog podrijetla koja razbijaju ekološku ravnotežu, jer nisu selektivna pa uništavaju i dobre i loše mikroorganizme.Tako da u tim pitanjima treba voditi računa o puno elemenata. Na žalost , kao i u svemu, iza ekologije u vinogradima stoji jako veliki biznis.
Kako ste zaštitili urod u berbi 2023. koja je bila izrazito teška i zbog kiše i zbog bolesti?
Lanjska je godina definitivno bila jako zahtjevna jer je zahtijevala puno više ručnog rada u vinogradu, zaštite su bile zahtjevnije, ali ostali smo uvijek ispod razine koja bi kompromitirala ekološki pristup.
Što je najvažnije za daljnje unapređenje rada u vinogradu?
Raditi, raditi i raditi. I nešto iz toga i naučiti!
Ottaviano je vino spektakularne dubine, intenziteta i karaktera. Ottaviano dozrijeva vrlo sporo, ali jednom kad se zaokruži postavit će novi standard za vrhunske terane
Gran Teran je pokrenuo renesansu terana u Istri. Gran Teran je vino sa upravo bordoškim rokom dozrijevanja. Trenutno bi trebalo piti 2008. i 2009.
Malvazija Ottaviano istražuje krajnje mogućnosti istarske malvazije kao suhog i bistrog vina. Ottaviano iz malvazije izvlači gotovo ekstremne arome, okuse i strukture
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
