Veliki europski servisi ove godine prvi put očekuju profit. Čeka li nas veliko poskupljenje hrane iz dostave?

U britkom i često nategnuto komičnom late night serijalu Last Week Tonight (HBO), John Oliver se ovoga tjedna bavio američkim aplikacijama za dostavu hrane. Dostava hrane preko aplikacija i mobilnih telefona funkcionira slično u Sjedinjenim Državama kao i u Europi. Preko mobitela naručite hranu, platite preko mobitel, ostavite napojnicu i na vrata vam dolazi dostavljač te preuzimate svoju narudžbu. S jednom bitnom razlikom. Aplikacije za dostavu hrane nisu profitabilne i možda nikad neće biti.

Američkim tržištem dostave hrane dominiraju četiri kompanije: DoorDash, Uber Eats, GrubHub i Postmates. Uber Eats nikad nije ostvario dobit, DoorDash samo u jednom kvartalu. Svi troše enormne svote za marketing za privlačenje novih kupaca i otvaranje novih tržišta. Gotovo svaka aplikacija se reklamirala na američkom Super Bowlu, gdje nekoliko sekundi etera može koštati sedam milijuna dolara. DoorDash je prije dvije godine na marketing trošio 35 posto ukupnih prihoda. Svaka vožnja je skuplja nego što aplikacija zapravo naplaćuje, pa aplikacije sa svakom narudžbom gube novac.

Čemu se nadaju? Nekoliko direktora vodećih servisa napominje da zapravo i ne znaju hoće li biti profabilni. No, svi se potiho nadaju Amazonovu modelu, po kojem se prvih nekoliko godina novac doslovno spaljuje novim investicijama i preuzimanjem tržišta niskim cijenama, da bi nakon toga slijedilo veliko poskupljenje za kupce i ogromne proftabilnosti kad na tržištu ostane samo jedan ili dva igrača. Ipak, restoranska scena i dostava hrane funkcioniraju nešto drukčije nego dostava druge robe koju Amazon prodaje. Problemi s vlasnicima restorana sve su brojniji i veliki dio njih zapravo i ne želi više biti na aplikacijama sad kad je pandemija prošla. Novi zakoni u pojedinim američkim saveznim državama nalažu firmama da dostavljačima jamče minimalac, što je udaljavanje od gig-economy modela koji se temelji na fleksibilnosti i prekarnosti.

Firme rupe u budžetima krpaju prikupljanjem investicija od raznih fondova ili izlaze na burzu gdje se nadaju dodatnoj vrijednosti. No znatnijeg pomaka poslovanjima nema na vidiku, osim drastičnog povećanja cijena što bi mnoge kupce moglo natjerati na odustajanje od naručivanja hrane. Druga opcija je konsolidacija tržišta. Što bi opet rezultiralo povećanjem cijena i velikim nezadovoljstvom kupaca naviklih na izbor i niske cijene.

I dok se čini da u američkim kompanijama za dostavu vlada kaos, tri velike kompanije za dostavu hrane u Europi upravo su zabilježile prve profite. Europom dominiraju tri velike kompanije za dostavu hrane: Deliveroo, Delivery Hero i Just Eat. Delivery Hero vlasnik je španjolskog Glova koji je ekstremno popularan i u Hrvatskoj, dok je Wolt prodan američkom DoorDashu za osam milijardi dolara. Europske kompanije više ne gledaju kako zauzeti što veći broj tržišta, već su se fokusirale na efikasnost, prvenstveno kroz rezanje troškova. Nakon pandemije rast je usporio, a do investicija je teže doći nego ikad. 

Europsko tržište se zapravo presložilo raznim akvizicijama manjih kompanija, povlačenjima s velikih tržišta gdje nije bilo profita, a mnogi od igrača su se i diverzificirali pa dostavljaju što god legalno mogu dostavljati na vrata kupaca. Nadalje se na europskom tržištu dostave hrane, nekoć snažnom i kompetitivnom, mogu se očekivati daljne akvizicije, partnerstva, spajanja u monopole i naposljetku dizanje cijena za potrošače koji će naposljetku platiti cijenu.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.