Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Dok izvještavamo o katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena u nekim europskim vinskim regijama, o odumiranju hektara i hektara vinograda u Hrvatskoj, čitamo nedavno objavljenu studija pokrenuta kao pokušaj da se kvantificira društveni, ekonomski i ekološki utjecaj vinske industrije u EU. Istraživanje je proveo PricewaterhouseCoopers (PwC) uzimajući u obzir sve izravne i posredne efekte proizvodnje vina.
Utvrdili su da je vinska industrija puno značajnija za europsku ekonomiju nego što bi se mogao steći dojam po njenom sadašnjem statusu. Zbog kompliciranog zakonskog okvira, nelojalne konkurencije i nedovoljnog prepoznavanja ekonomskog potencijala vinske industrije, vinari su u nezavidnom položaju čak i u vinskim supersilama poput Francuske, Italije i Španjolske.
Za početak, istraživanje je utvrdilo da vino Europskoj Uniji donosi 130 milijardi dolara godišnje, što je 0,8 posto ukupnog BDP-a. Možda se ne čini značajno, dok se ne stavi u kontekst drugih činjenica. Poput one da Europa nosi 68 posto svjetske proizvodnje i trgovine vinom. Da vinska industrija zapošljava 1,4% posto radnika u EU i posebno važno, da vinarstvo, vinogradarstvo i posebno vinski turizam spašavaju sela od odumiranja. Vino po udjelu nije golema EU industrija, ali ima više specifičnih, vrlo važnih uloga.
“Vinski sektor igra temeljnu ulogu u socioekonomskoj održivosti ruralnih područja EU-a“, izjavio je na predstavljanju istraživanja Mauricio González-Gordon, predsjednik Europskog odbora vinskih kompanija (CEEV), koji je naručio izvješće. Vino je glavni pokretač agroturizma, koji generira gotovo 15 milijardi eura godišnjeg prihoda i služi kao ekonomski katalizator u ruralnim regijama. I ne samo na selu, izvozom od 17,9 milijardi eura vino je igralo izuzetno važnju ulogu u smanjenju trgovinskog deficita EU 2022. godine.
“Nadalje, složeni vinski opskrbni lanac generira gotovo jednaku tržišnu vrijednost u svim fazama proizvodnje, od uzgoja grožđa do proizvodnje vina i kasnije komercijalizacije. Vinska industrija je primjer uravnoteženog sustava vrijednosti, koji se mora politički očuvati,” zaključuje González-Gordon. Studija je pokazala da su zaposlenici trgovine vinom produktivniji od trgovaca u drugim industrijama. Dodana vrijednost po zaposleniku je 90 posto iznad prosjeka u poljoprivredi, 16 posto veća u proizvodnji i 5 posto viša u komercijalnim poslovima, prema PwC-u. Vino je specifičan proizvod koji se ne može prodavati kao komadna roba. Prodaja zahtijeva dosta osobnog pristupa i znanja.
U izvješću se naglašava i pozitivan utjecaj vinograda na održivost okoliša. U EU je pod vinovom lozom više od 3,2 milijuna hektara. Vinogradi, specificirano je, povećavaju biološku raznolikost, ograničavaju eroziju tla, poboljšavaju upravljanje vodama i nude zaštitu od požara. “Ukupni društveni doprinos vina EU-u je impresivan,” tvrdi glavni tajnik CEEV-a Ignacio Sánchez Recarte. Tu su još i kulturni i identitetski faktori.
Naravno, vinska je industrija pod stalnim i rastućim pritiskom. Težak i neizvjestan posao proizvodnje vina suočava se s klimatskim promjenama, uvozom oceana jeftinih loših i patvorenih vina iz trećih zemalja, slabom zainteresiranošću mladih za preuzimanje vinarija, i stalnim trendom demonizacije vina kao pića štetnog za zdravlje. Studija koju su naručili vinski lobisti vrlo je značajna, ali koliko god pokazuje objektivnu važnost vinske industrije, pokazuje i koliko je pred vinarima još dug put žele li se izboriti za poziciju koja im pripada u ekonomskim i poljoprivrednim politikama Europske Unije.
.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
