Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

Prije točno četiri godine u Hrvatsku je došla korona. I zamalo uništila ugostiteljstvo i vinarstvo 

konobarica-maska

Prije četiri godine, 25. veljače 2020. u Hrvatskoj je zabilježen prvi slučaj Covida 19. Koronu je iz Italije donio jedan Zagrepčanin, koji je nekoliko dana ranije boravio u Milanu. Mi smo se, pak, sredinom veljače u Parizu suočavali s prvim javnim manifestacijama straha od pandemije: na pariškim se bulevarima i mostovima naširoko zaobilazilo grupe kineskih turista, dok su neke stjuardese na check in šalterima aerodroma Charles de Gaulle već nosile zaštitne maske.

Mjere protiv pandemije, uključujući lockdown za restorane, kafiće i hotele, u Hrvatsku su uvedene par tjedana kasnije, uoči zagrebačkog potresa. Restriktivne mjere u raznim su formama trajale do kasnog proljeća 2022.

Tijekom pandemije u Hrvatskoj je od korone umrlo više od 18 tisuća ljudi. A lockdowni su zamalo uništili hrvatsku ugostiteljsku i vinsku industriju. U jednom su trenutku, na vrhuncu lockdowna, predstavnici ugostiteljskih udruženja govorili o skoro tri tisuće otkazanih obrta.

Činjenica je da su restriktivne mjere pogodile hrvatsko ugostiteljstvo u vrijeme dok se ono još oporavljalo od udvostručenja PDV-a; jedna od Plenkovićevih Vlada svojedobno je podigla PDV na restorane s 13 na 25 posto. Uslijed udvostručenja PDV-a restorani nisu imali gotovo nikakve financijske zalihe da bi se suočili s izostankom prometa zbog restriktivnim mjera.

Veliki su restorani masovno otpuštali zaposlene da bi preživjeli. Mali restorani i kafići pokušavali su se snaći s Vladinom pomoći koja je, međutim, bila znatno neefikasnija nego u većini europskih zemalja. Mnogi vlasnici restorana i kafića dizali su kredite da bi mogli održavati tvrtke, a neki se poznati restorani do danas zapravo nisu oporavili od lockdowna. Stotine zaposlenih u ugostiteljstvu na kraju su odustali i pronašli poslove u drugim industrijama ili iselili, što je dramatično pogoršalo manjak radne snage u restoranima.

Kad je pak riječ o vinarima, oni su se u jednom trenutku našli u još goroj situaciji od ugostitelja. Većina je hrvatskih vinara vezana uz ugostiteljstvo i hotelijerstvo. Zatvaranjem restorana i hotela vinari su ostali bez tržišta. Mnogi su vinari javno govorili da neće moći preživjeti još jednu godinu poput 2020.

Pandemija je donijela i značajne strukturalne promjene na hrvatskoj restoranskoj i vinskoj sceni. Tijekom lockdowna stvorena je velika industrija dostave hrane, koja i danas vrlo efikasno funkcionira. Korona je definitivno naučila Hrvate hrani iz dostave. Nadalje, tijekom korone eksplodirala je maloprodaja vina i jakih pića. Ljudi nikad nisu pili toliko puno relativno skupog alkohola kod kuće kao u vrijeme pandemije.

Trend snažne maloprodaje premium pića zadržao se do danas premda, naravno, s bitno manjim brojkama nego 2020. i 2021. Hrvatska se zahvaljujući turizmu već 2022. naizgled oporavila od pandemije. Štoviše, ljeto i jesen 2022. ostat će zapamćeni po rekordnoj ugostiteljskoj potrošnji i u Zagrebu i na moru. Međutim, analiziramo li pažljivije prihode i dobit mnogih ugostiteljskih tvrtki uz tek nekoliko značajnijih iznimaka, jasno je da se posljedice pandemije i dalje osjećaju.

PODIJELI
Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.