Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Mlada Olga Visintin studirala je vinarstvo u Hrvatskoj i Francuskoj, da bi magistrirala na uglednom fakultetu u Udinama. U međuvremenu je stažirala u više uglednih vinarija. Gospođica Visintin jedna je od predvodnica nove generacije istarskih obiteljskih vinara.
Njeno prvo samostalno vino, dugo macerirana malvazija La Rote, odmah se uvrstilo među najekspresivnije (nažalost i najnedostupnije) hrvatske oranže. S Olgom Visintin, koja sada radi u obiteljskoj vinariji Veralda u zapadnoj Istri, razgovarali smo o njenim vinima, pogledima na vino i vinogradarstvo, ali i motivima koji mlade ljude vežu uz vinograde i podrume.
Kako je došlo do ideje za La Rote?
Le Rote su nastale iz znatiželje, zanimalo me kako bi produžena maceracija malvazije mogla utjecati na razvoj, odnosno evoluciju vina. Htjela sam istražiti potencijal malvazije kao sorte, vinificirajući je na drugačiji način od uobičajenog. Do 2020. radili smo maceracije samo na dva bijela vina, Ambri i Dorati, ali u oba slučaja radi se o 10 do 28 dana maceracije. Htjela sam doznati što bi se desilo s produljenom maceracijom i nakon završetka fermentacije. Nisam znala od početka koliko ću je ostaviti na kožicama, to je bila stvar kušanja vina i promatranja njegovog razvoja. Prvih par mjeseci kontakta s kožicama vino se izrazito brzo mijenjalo, nakon par mjeseci stvari su se posložile i kad je vino dostiglo formu koja mi se do tada najviše sviđala, odlučila sam ga odvojiti od kožica i staviti ga na dozrijevanje u bocu.
Što želite pokazati tim vinom?
Le Rote su jedan alternativni oblik malvazije, koji je nastao iz znatiželje i kroz ovaj proces razvoja vina upoznala sam potencijale i različite karakteristike sorte, kao i nove mogućnosti konzumiranja-sljubljivanja uz različita jela. U ovom slučaju malvazija Le Rote je izašla na tržište nakon skoro tri godine od berbe, i želi pokazati da malvazija nije samo vino koje se pije u jedonoj sezoni nego ima veliki potencijal razvoja i dozrijevanja u boci.
Planirate li u bližoj ili srednjoj budućnosti Le Rote proizvoditi u komercijalnim količinama, dakle u nekoliko tisuća boca?
Ideja je da Le Rote ostanu u malim količinama, za ljubitelje ovog stila vina. Količine bi se mogle povećati za par stotina boca, ovisno o potražnji.
Kad ste i zašto odlučili postati enologinja? Mnogo djece iz vinarskih obitelji studira na drugim fakultetima…
Oduvijek mi se sviđalo biti u kontaktu s prirodom, voljela sam pomagati roditeljima u vinariji, od branja grožđa do prodaje vina i kad je došlo vrijeme upisa na studij, bilo mi je najnormalnije upisati faks za vinare i vinogradare. Jednostavno sam znala da bih voljela nastaviti živjeti u tom okružju.
Što vas više inspirira u proizvodnji vina; rad u vinogradu ili rad u podrumu?
Rekla bih da su te dvije stvari povezane, ako želimo imati vrhunsku kvalitetu moramo dobro raditi i u vinogradu i u podrumu. Ja osobno sam uključena i u vinogradu i u podrumu tako da su mi oba segmenta zanimljiva i stimulativna. Kada bih morala birati, dala bih prednost radu u vinogradu, zbog otvorenog zraka i zvuka prirode, koji opuštaju i zbog toga su inspirativniji. Zna se dogodit da mi upravo dok sam u vinogradu dolaze ideje koje bih mogla aplicirati u podrumu.
Gdje ste najviše naučili o vinu?
Na faksu sam naučila puno teorije, a u vinarijama u kojima sam radila stekla sam najviše specifičnih, operativnih znanja i iskustva koja se ne mogu naučiti iz knjiga.
Što je najvažnije što ste naučili?
Svaki dan donese neki novi izazov koji nas potakne u pronalasku novih rješenja ili otkrivanju stvari koje nisam prije vidjela, tako da rekla bih da se kroz različite situacije koje se dešavaju u poslu puno toga dodatnog može naučiti ili potvrditi već naučeno.
Kako vidite budućnost vinarstva i vinogradarstva u Istri?
Voljela bih da se u Istri počinju zonirati različite lokacije kako bismo ih lakše povezali s tipičnošću vina i najboljim načinom vinificiranja. Zoniranje Istre ojačalo bi pojačati vezu između vina i terroira, na način da karakteristike određenog vina budu prepoznatljivije i upečatljivije za krajnjeg potrošača. Mislim da za razvoj vinarske regije nije dovoljno da se vino razlikuje samo po tipu vinifikacije (svježa, macerirana, odležana) nego bi terroiru trebalo omogućiti veći utjecaj na posebnosti vina. Različite vinifikacije služe da bismo pronašli najbolju verziju vina za određenu lokaciju. Odluka o vrsti vinifikacije trebala bi biti određena kao najadekvatnija za uzdizanje i naglašavanje karakteristika područja. Cilj je vinom ispričati teritorij.
Kako vidite budućnost Veralde?
Kad mislim o budćnosti Veralde mislim da bismo voljeli ostati obiteljska vinarija kakva samo danas, ne mislim da se trebamo dodatno širiti po broju hektara. Voljela bih da u budućnosti nastavimo razvijati vina tako da ona na najbolji mogući način predstave svoj teritorij. Voljela bih da poveznica između vina i teritorija bude još jača, kako bi potrošač vina mogao s lakoćom prepoznati tipičnost vina i povezati ga s njegovim krajem, s vinogorjem.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
