VELIKA SLATKA PREVARA Hrvatski pčelari tvrde da je hrvatsko tržište prepuno patvorenog meda iz Kine i Ukrajine

Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, za HINU je izjavio da je 2022. godine u Hrvatsku uvezeno oko tri tisuće tona meda, najviše iz Španjolske, oko tisuću tona. Slijede Njemačka, Poljska i Kina s po 500 tona. No, gospodin Kocet smatra da je sav taj med zapravo došao iz Kine.

I tu se, ako su predstavnici hrvatskih pčelara u pravu, otkrva struktura jedne od najvećih prevara u europskoj i domaćoj prehrambenoj industriji i trgovini. Kocet, naime, kaže da se u mnogim europskim zemljama med, koji se deklarira kao da dolazi iz tih zemalja, zapravo miješa s medom iz Kine. Budući da je med pomiješan, analitički je teško utvrditi njegovo stvarno porijeklo. A jefitni med iz Kine uglavnom nije prirodni med nego proizvod pojačan industrijskim šećerom. Dakle, kad kupujete med, velika je mogućnost da ćete kupiti rastopljeni industrijski šećer poput onog koji se koristi za gazirana pića.

Svi znamo da su gazirana pića nezdrava, a med u trgovinama postiže visoku cijenu baš zato što potrošači misle da je zdrav. Nadalje, hrvatski pčelari upozoravaju da i domaći veliki otkupljivači meda miješaju hrvatski med s krivotvorenim medom iz Kine, ili u posljednje vriejme s krivotvorenim medom iz Ukrajine, što znači da i med “proizveden” i pakiran u Hrvatskoj zapravo može sadržavati kineski ili ukrajinski šećerni sirup.

Krivotvorenje meda spada među najdugotrajnije i najunosnije prijevare u novijoj povijesti prehrambene industrije i trgovine. Patvoreni se med nabavlja po 1, 70 eura za kilogram, dok se niz brendova meda u hrvatskim trgovinama prodaje za 12 do 20 eura za kilogram.

Vjerojatno još jedino falsificiranje ekstradjevičanskih maslinovih ulja donosi toliki ekstraprofit, s tim da ulja iz supermarketa mogu biti ipak osjetno jeftinija od meda iz supermarketa.

Hrvatski pčelari u razgovoru za HINU procjejujuju da je oko 46 posto meda na tržištu Europske Unije dvojbene kvalitete. Oni se zalažu da na svakoj staklenci meda mora pisati gdje je točno med proizveden, no s obzirom na praksu miješanja domaćeg i kineskog (ili ukrajinskog) zašećerenog meda, ni ta oznaka ne govori porošaču što je zapravo kupio.

Tržište meda očigledno se pretvorilo u prevarantsko minsko polje, u kojem kupci skupo plaćaju tone i tone patvorenih proizvoda. Stoga je, vjerojatno, najpametnije kupovati med proizveden na OPG-ovima s dugogodišnjom dobrom reputacijom. Zanimljivo je da medovi koji se kupuju direktno u OPG-ovima mogu biti jeftiniji od medova iz supermarketa što je isto znakovit podatak. U Hrvatskoj se godišnje proizvodi između 5 i 10 tisuća tona meda.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.