Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

NOVA VINSKA SENZACIJA U ISTRI Ivan Damjanić buteljirao je iskričavo vino od duranije, zamalo izumrle autohtone istarske sorte

U ponedjeljak oko deset došli smo u impozantnu novu vinariju Ivana Damjanića u Fuškulinu kraj Poreča, koja izgleda kao moderna verzija nekadašnjih zadružnih kantina. Od deset do jedanaest kušali smo niz mladih Damjanićevih vina, koja pokazuju da je berba 2023. u Istri bila zapravo veoma dobra, barem za bijela vina.

Oko 11 pridružili su nam se profesor Marijan Bubola, Damjanićev kum i vodeći istarski vinogradarski znanstvenik, i Mario Staver, nestor modernog istarskog vinarstva. Damjanića, Stavera i Bubolu okupio je Projekt duranija. Duranija je stara istarska bijela sorta, koja je još 1960. godine u ukupnom istarskom sortimentu bila zastupljena s više od 1.200.000 čokota. Gospodin Bubola smatra da je u 19. stoljeću u Istri bilo više duranije nego malvazije.

Duranija je zatim izumrla. Zanimljivo je da se duranija nikad nije punila komercijalno. Ni PIK Umag, ni Agrolaguna ni Pazin nikad nisu buteljirali vino pod imenom duranija ili brajdenica, što je glavni sinonim za duraniju. Još je zanimljivije da je Jancis Robinsom u svoju enciklopediju Wine Grapes tiskanu  2012. godine, uvrstila čak i duraniju (brajdenicu), sortu koju gotovo nitko više nije uzgajao. Što je duranija?

Duranija je vinsko grožđe velikih, nabijenih grozdova i ogromnih prinosa, koji mogu dostići pet ili šest kilograma po trsu, i koje postiže veoma visoku kiselinu. Aromatski je relativno neutralna. Ne voli kišu i brzo trune ili joj pucaju bobice, pa nije posve laka za uzgoj. Bubola i Staver žele oživjeti stare autohtone istarske sorte. Za početak su odabrali duraniju i hrvaticu: hrvatica je u osamdesetim godinama davala visoko komercijalne rosee, koje je punio PIK Umag.

Hrvatica je, baš kao i duranija, u međuvremenu uglavnom izumrla. Ivan Damjanić udružio se sa Staverom, Bubolom i porečkim Institutom za poljoprivredu i turizam u projektu oživljavanja duranije. Prije Damjanića još su dva mala vinara radila s duranijom. Damjanić je posadio oko 1400 čokota duranije porijeklom iz porečkog Instituta za poljoprivredu. Lani je Damjanić pobrao prvu duraniju, koju je napunio u točno 1399 butelja. Duranija iz 2022. dobro je svježe vino s 12 posto alkohola. Renomirani sommelier Emil Perdec kaže da je duranija iz 2022. skladna, svježa, citrusna, s nijansama marelice i breskve. Duranija iz 2023. koja još nije buteljirana, blizu je senzacionalnoj u žanru mladih svježih vina.

Ona je upravo nevjerojatno živahna, iskričava, vesela i lakopitka. Mogli bismo popiti butelju za manje od sat vremena, pa odmah naručiti još jednu. Duranija, jednom kad je bude dovoljno, može postati novi strateški protagonist istarske vinske industrije. Prvo, duranija može davati atraktivna mlada vina koja se mogu puštati na tržište već krajem studenog u godini berbe.

Duranija tako može ispuniti onu polugodišnju vremensku rupu u kojoj s tržišta nestaju mlade malvazije, od kraja rujna, do Uskrsa kad se buteljiraju nove mlade malvazije. Drugo, zbog visoke kiseline i relativno niskog alkohola duranija može funkcionirati kao hrvatski vinho verde: vinho verde je portugalsko narodno, relativno jeftino vino koje se pije za žeđ umjesto piva, ali ima i ozbiljnu gastronomsku vrijednost. Duranija, primjerice, ide izvrsno uz kamenice, ali i uz kozje sireve. Duranija može funkcionirati i kao txakoli, baskijsko tradicijsko svježe vino. Treće, duranija zbog visokih kiselina može biti  sjajna baza za pjenušce.

Projekt duranija, iza kojeg stoje Damjanić, Bubola i Staver a financira ga istarska Županija, mogao bi postati jedan od kamena temeljaca nove modernizacije istarske vinske scene.

PODIJELI
Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.