Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

Ovo je Mišel Sirotić, čovjek koji je izmislio teranino

sirotic-teranino-g

“Jednom davno, na zadnjoj godini faksa, cimer i ja otišli smo našoj stanodavki odnijeti novac za stanarinu. Gospođa nas je ponudila nekim slovenskim likerom od crnog vina. I tada mi je palo napamet da bi se nešto slično moglo napraviti od terana.

teranino-boca

Kad sam se s faksa vratio doma, počeli smo u obitelji polako kuhati pića na bazi terana. Svašta smo isprobavali, dok nismo došli do onoga što se sada zove Teranino. Prije toga teranino nije postojao. Teranino nije nikakvo tradicionalno piće. On je nastao u mojoj obitelji. Mi smo doslovno, prije više od deset godina, izmislili liker i njegovo ime. A danas je teranino postao masovni žanr,” pričao nam je u četvrtak popodne Mišel Sirotić, vlasnik Aure, najvećeg proizvođača jednog od najpoznatijih hrvatskih likera. Sirotića smo posjetili u Aurinoj pitoresknoj destileriji u Buzetu, koja je i radnim danom puna posjetitelja.

teranino-proizvodnja-knjige

Gosti Aurine destilerije, smještene u napuštenoj i temeljito preuređenoj zadružnoj vinariji, mogu promatrati proces kuhanja Teranina i nagrađivanog gina Karbun, mogu se osobno uvjeriti da se u Aurinim tankovima maceriraju prave ruže, prava imela, prava kadulja i drugo bilje i voće od kojih se proizvode razni Aurini destilati i mogu, naravno, za barom i u trgovini kušati i kupit niz Aurinih proizvoda.

Kažemo proizvoda a ne samo pića, zato jer Aura u ostakljenom prostoru iza bara kuha i pakira svoje džemove. Teranino je, ipak, središnji Aurin proizvod. Od 320 tisuća litara raznih destilata koliko je Aura lani proizvela i prodala, na Teranino otpada čak 150 tisuća litara. Zanimljivo je da se usprkos razmjerno velikoj proizvodnji etikete na Aurin Teranino i dalje lijepe ručno, jer specifično dizajnirana boca ne može ući u stroj za etiketiranje.

teranino-boce

Još je zanimljivije da se Aurin Teranino priprema od terana vrhunskih istarskih vinara Coronice, Tomaza i Veralde. No, usprkos sjajnom tržišnom uspjehu, gospodin Sirotić nije zadovoljan tretmanom svog Teranina u kafićima, barovima i restoranima: “Tu postoje tri problema,” kaže Sirotić, “Prvo, Teranino se često nudi kao aperitiv što je pogrešno. Teranino je sladak i ne može biti aperitiv. Drugo, u mnogim se lokalima Teranino poslužuje na sobnoj temperaturi, što je također pogrešno. Teranino se, kao i većina drugih slatkih pića treba posluživati dobro ohlađen, kako bismo mu naglasili svježinu. I treće, primijetili smo da neki lokali u boce našeg Teranina pune ilegalno skuhani teranino drugih proizvođača što, naravno, kompromitira naš brend. Teranino je sada toliko popularan da se nažalost razvila i proizvodnja na crno”.

teranino-tocenje

Poslije posjeta destileriji u Buzetu, odvezli smo se do obližnjeg Huma, “najmanjeg grada na svijetu”, u kojem je Sirotić lani otvorio jedinstven gradski muzej. Muzej, koji zaslužuje članak za sebe, sastoji se od jedanaest prostorija na dvije etaže, u kući čiji temelji sežu do 12. stoljeća, dok je sadašnji oblik dobila u 19. stoljeću.

teranino-etikete

Muzej vrlo precizno, s nizom autentičnih artefakata, pokazuje kako se u unutrašnjosti Istre živjelo prije stotinjak godina. Jedna je soba tako rekonstruirana pošta sa starim telefonima i telefonskom centralom. Druga je soba škola, treća mlin, pa destilerija u kojoj si gosti mogu buteljirati bisku, pa apoteka gdje posjetitelji mogu odrezati i zapakirati sapun od lavande i napraviti svoju kremu…

Jedna je prostorija, naravno, posvećena glagoljici, jer je Hum bio jedno od središta ovog starog hrvatskog pisma. Iz muzeja se izlazi prema velikoj atraktivno uređenoj trgovini, koja osim Aurinih proizvoda prodaje i neka od najboljih istarskih maslinovih ulja poput Ipšinih i Chiavalonovih, niz istarskih vina, lokalne kobasice i sireve, kao i Ninski cvijet soli i kolekciju umaka Volim ljuto zagrebačkih specijalista za opake čilije. Ta je trgovina Sirotiću važna ne samo zbog velikih prometa koje ostvaruje, nego i zbog sentimentalnih razloga: ondje je, naime, njegov otac prije dvadesetak godina prodavao lokalne rakije. Bio je to mali posao iz kojeg je obitelj Sirotić razvila cijeli svoj današnji biznis.

teranino-proizvodnja

Kasnije smo u baru, uz finu fritaju sa šparogama i lagano prepečenim pršutom, filozofirali o muzeju kao o jedinstvenoj istarskoj turističkoj atrakciji koja, međutim, ima i dublju etnografsku vrijednost, kao i o raznim aspektima biznisa s destilatima. Aurina trgovina u Humu danas donosi dosta novca. Kao i druge Aurine trgovine.

Aura ima ukupno šesnaest dućana. Skupa s prodajom u vinotekama i raznim specijaliziranim trgovinama širom Hrvatske maloprodaja Auri donosi oko pedeset posto ukupnog prihoda. A taj je prihod dosta velik: Aura je lani zabilježila skoro 60 milijuna kuna prometa i zapošljava 111 ljudi. Ove bi godine promet trebao još bitno narasti. E sada, zašto je to važno? Zato što Mišel Sirotić, čovjek koji je izmislio teranino, prije petnaestak godina nije imao gotovo ništa. Sirotićeva priča o uspjehu jednako je vrijedna kao, primjerice, Kozlovićeva ili Damjanićeva. Sirotićeva priča pokazuje da se uz pametne ideje, krvavi cjelodnevni rad 365 dana godišnje i dobar smisao za organizaciju posla, i u hrvatskim uvjetima ni iz čega može stvoriti ozbiljan i održiv proizvodni biznis, koji godinama kontinuirano raste.

PODIJELI
Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.

})