Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Ova se stranica puno više bavi gastronomijom nego nutricionizmom. Nikad nismo baš žestoko zagovarali zdravu hranu; foie gras su foie gras, koliko god bila nezdrava. No, mislimo da vrijedi, bar povremeno, upozoriti na loše svakodnevne prehrambene navike velikog dijela hrvatskog stanovništva, koje izravno dovode ne samo do pretilosti (a imamo prilično visok postotak pretile djece), nego i do niza bolesti, od oštećenja unutarnjih organa do srčanih i moždanih udara.
Te bi se bolesti bar donekle mogle izbjeći kad bi ljudi u sebe svakodnevno trpali nešto manje štetne hrane koja, usput govoreći, uglavnom i nema neki osobit okus. Evo pet tipičnih primjera izrazito štetnih sastojaka ili cijelih jela, masovno popularnih u Hrvatskoj.
Majoneza je vjerojatno najvažniji hladni umak u povijesti gastronomije. Majonezu bi trebalo raditi kod kuće, od svježih žumanjaka, i jesti tek povremeno kao i sve druge ukusne i visokokalorične stvari. Industrijska se majoneza, koja sadrži oko 680 do 700 kalorija na sto grama i vrlo mali postotak žumanjaka, nažalost stavlja na sve i svašta, od sendviča i salata, preko pohanaca do sushija, i izravno je odgovorna za pandemiju debljanja u Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama. Sedamsto je kalorija, primjerice, hranjiva vrijednost bifteka, koji je neusporedivo zdraviji. Ako zaista morate držati majonezu u hladnjaku, a bilo bi bolje da je ne držite. potražite manje kalorične varijante.
Kebabdžinice uglavnom prodaju hranu za van. Kebabi u Hrvatskoj najčešće se sastoje od mljevenih životinjskih ostataka i životinjskih masnoća. Oni su po sadržaju neka vrsta restoranskih industrijskih pašteta. Zbog visokog postotka masnoće kebabi jesu podesni za triježnjenje, ali češća konzumacija kebaba oštećuje organizam gotovo jednako kao višak žestokog alkohola.
Dakle, najveći broj proizvoda koji se zovu jetrene paštete, doslovno se rade od životinjskih ostataka iz klaonica kojima se dodaju masnoće umjetne boje i začini da bi bili jestivi. Postoje linije vrlo popularnih pašteta, koje se doista proizvode od pravog mesa, uglavnom piletine. One su nutricionistički prihvatljive. Međutim, klasična jetrena ili čajna industrijska pašteta nešto je što zaista ne biste smjeli držati u hladnjaku.
U većini hrvatskih fast foodova i ćevabdžinica mljeveno meso za ćevape sadrži 35 do 42 posto masnoće. Dodamo li tome lepinju od prosječnih 150 grama, pa još kajmak i, eventualno, onu majonezu iz hladnjaka, iz prve točke ovog teksta, pa još višak gaziranih pića ili piva, jasno je da često naručivanje ćevapa u lepinji može dovesti do bolesti krvožilnog sustava i srca. Strast prema ćevapima čuvajte za roštiljarne; birajte restorane iz čijih se ćevapa ne cijedi rijeka masnoće na prvi dodir vilice. Nažalost, ni hamburgeri velikih fast food brendova nisu ništa zdraviji, o čemu, uz tehničke podatke, svjedoči i činjenica da su Amerikanci vjerojatno najdeblja nacija na svijetu.
Svi volimo čips. Čips zasluženo spada među najpopularnije industrijske prehrambene proizvode svih vremena. Čipsevi mogu biti ovisnički ukusni, uključujući i one koji se uopće ne proizvode od krumpira. nego od različitih smjesa ugljikohidrata. Čips nažalost spada i među najnezdraviju hranu koji možemo zamisliti. Vrećica čipsa od 100 grama sadrži oko 530 do 550 kalorija, slično tabli čokolade od 100 grama.
No, vrećica čipsa pojede ze za deset ili dvadeset minuta, ilu, najdulje, za jedno poluvrijeme, a ako je pojačano s pivom ili dva, dobili smo, zapravo, zasitan i nezdrav ručak.
Mnogi nutricionisti tvrde da je čips proizvod koji , zapravo, najviše deblja, jer se jede brzo, svakodnevno, u prekomjernim količinama, i u društvo nezdravih gaziranih pića.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
