Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Cijela jedna industrija zadnjih se petnaestak godina razvila na teoriji da nas povratak prehranu praljudi može izliječiti od modernih tegoba uzrokovanih lošom prehranom. Jedan od najpopularnijih proizvoda ovoga trenda je paleo dijeta, režim prehrane koji se navodno temelji na znanstvenim saznanjima o porijeklu ljudskog genoma (istraživanja neandertalaca) i preporučuje da se jede ono što su ljudi jeli dok su bili lovci i sakupljači plodova, prije razvoja ratarstva.
Paleo dijeta temelji se na mesu, životinjskim masnoćama i namirnica poput šumskih bobica i povrća, a isključuje većinu ugljikohidrata, mliječne proizvode, prerađenu hranu, žitarice, većinu mahunarki, dodanu sol i slično. Takva je prehrana, tvrdilo se, optimalna za ljudski DNK i zaslužna za razvoj čovjekova mozga i inteligencije.
Razvoj ratarstva, uzgoj žitarica, proizvodnja brašna, kruha i mliječnih proizvoda, kaže ista teorija, potakle su razvoj današnje civilizacije ali su i biološki oslabili homo sapiensa, našeg direktnog pretka. Nova studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences, koju je pod vodstvom Harvardova tima punih sedam godina radilo 50-tak znanstvenika iz cijelog svijeta, praktički je pokopala sve te tvrdnje i paleo dijete.
Presudan za razvoj mozga i odvajanje čovjeka od majmuna, pokazala su istraživanja na zubima neandertalaca, bio je škrob a ne meso. Pojednostavljeno, čovjek je postao inteligentan žvačući jedući slatko a ne loveći mamute.
Znanstvenici su do ovog zaključka došli nakon što su na zubima neandertalaca pronašli tragove streptokoka, bakterije koje na zubima naših srodnika majmuna nema. Streptokok se hrani šećerom i u usnoj šupljini razmnožava se ako se hranimo namirnicama bogatima šećerima.
Prema objavljenim genetskim studijama, čovjek se prije najmanje 100 tisuća godina (a možda i prije 600 tisuća godina) počeo prilagođavati prehrani bogatoj škrobom i upravo je taj tip prehrane utjecao na rast mozga i razvoj njegovih funkcija. Mozak je jedan od organa koji troši najviše kalorija, već godinama objašnjavaju paleoantropolozi, i logično je da se nije mogao razvijati na pretežno proteinskoj prehrani, trebao je hranu punu kalorija i glukoze.
Rast lubanje i mozga kod pračovjeka rezultat su puno više faktora od prehrane, od uspravljanja, socijalne interakcije i razvoja jezika do organiziranja skupina ljudi radi lova. Ali nova Harvardova studija najpreciznije je dosad odredila moguću ulogu prehrane u evoluciji.
Na ostacima neandertalaca pronađeni su i indikatori amilaze, enzima koji probavlja škrob u organizmu pretvarajući složene lance ugljikohidrata u jednostavne šećere. To što se sposobnost probave ugljikohidrata razvila i kod homo sapiensa i kod neandertalaca, objašnjavaju znanstvenici, može značiti da se evolucija odvila u dvije odvojene epizode, ili da smo tu sposobnost naslijedili od zajedničkih predaka, u kojem slučaju bi se moglo pretpostaviti da šećere jedemo najmanje 600 tisuća godina.
Znanstvenici koji su radili na studijama ne znaju koji su točno mogli biti izvori škroba, pretpostavljaju da je riječ o sjemenkama i divljim žitaricama te u puno većoj mjeri gomoljima pečenima u vrućem pepelu (jedna studija pokazala je da su ljudi znali koristiti toplinu za kuhanje prije 170.000 godina) i korijenju, što bi moglo pokazati i da se ratarstvo nije razvilo u na ograničenom prostoru u specifičnom razdoblju, već je rezultat tisućljeća konzumiranja i pokušaja prerade određenih biljki.
Harvardovu studiju znanstvenici jednoglasno proglašavaju revolucionarnom. U svakom slučaju, potvrdila je jedinu čvrstu teoriju o prehrani: želimo li biti zdravi i razvijati se, dijete nisu rješenje. Čovjek mora unositi sve što tijelu treba, u razumnim količinama i balansirano.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
