Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Siniša Šoškić na Plešivicu se iz Zagreba preselio početkom devedesetih godina. Kupio je veliko imanje u mjestu Gornja Reka koje je, vjerovali ili ne, pripadalo samom Anti Starčeviću. Šoškić je na imanju podigao jednu od impozantnijih vila u ovom dijelu Hrvatske i počeo se profesionalno baviti vinogradarstvom. Kuća na vrhu brijega s prekrasnim pogledima, okružena je vinogradima od kojih su neki stari desetljećima.
Šoškić je godinama proizvodio rinfuzna vina koja su se izvrsno prodavala. Zatim je počeo destilirati jedan od prvih hrvatskih vinjaka, da bi zadnjih godina, uključujući kriznu 2020. u suradnji sa sinovima jako podigao ljestvicu vinske proizvodnje.
Pod etiketom Dvorska vina sada se pune ružičasti, macerirani sivi pinot, veoma šarmantan i komercijalan crni pinot, prilično tipičan plešivički rizling i vrlo dobar sauvignon. Šoškićev odlazak u viši segment pažljivo je promišljen; boce se, recimo, razlikuju od skoro svih na hrvatksom tržištu. Neke podsjećaju na čuveni provansalski Miraval.
Obitelj Šoškić posjetili smo u lipnju ove godine, mjesec dana poslije prvog lockdowna. Svi su se doimali dobro raspoloženo. Njihove su buteljke ušle u vodeće hrvatske vinoteke poput Vivata, kao i u niz barova i restorana. Dugo odležani, još nebuteljirani vinjaci ostavljali su ozbiljno dobar dojam, a restorani, barovi i hoteli počeli su pokazivati znatan interes za Šoškićeva vina i destilate.
Onda je sredinom kolovoza dobra ljetna sezona naglo prekinuta prvim izvještajima o više od dvjesto novozaraženih. Mjesec dana kasnije sve je vodilo prema novom zatvaranju, koje se napokon i dogodilo dodatno oštećujući skoro sve vinare u Hrvatskoj osim možda dvojice ili trojice najkomercijalnijih.
Gospodin Šoškić, koji je istodobno veteran vinskog biznisa i svojevrsni debitant u svijetu vrhunskih vina, prilično je otvoreno govorio o tome kako je njegova obiteljska vinarija preživjela najgoru godinu u novijoj povijesti hrvatske vinske industrije.
Koliko su epidemijska kriza i sve njene posljedice utjecali na vaše poslovne rezultate?
Budući da su Dvorska vina Šoškić tek u 2020. krenula u razvoj HoReCa kanala, moramo reći da tu nismo mogli osjetiti nikakve gubitke u odnosu na ranije godine. Kad je riječ o maloprodaji, imamo razvijenu vlastitu mrežu vinoteka pa nismo osjetili značajnije razlike u ukupnom bruto prihodu. No, početkom godine ušli smo u veću investiciju, što nam je bitno utjecalo na likvidnost.
Kako je kriza utjecala na vaše poslovne planove?
Mi smo, dakle, u 2020. ušli u u ozbiljnu investiciju. Promovirali smo novu liniju Dvorskih vina pod nazivom Old Selection, koja je namijenjena HoReCi. I tu smo se našli u problemu. Riječ je o ozbiljnom ulaganju, a zbog poznatih okolnosti ostvarili smo oko 40 posto planiranih prihoda.
Kako biste opisali vašu strategiju preživljavanja u kriznim godinama?
Vino je, općenito gledajući, društveni proizvod. Činjenica je da se u Hrvatskoj najviše vina skupljih od 10 eura prodaje kroz HoReCu, koja je ove godine zakazala. Mislim da u kriznim godinama svaki vinar mora naći svoj put, a to zavisi o nizu faktora poput financijskih zaliha i razvijenosti različitih prodajnih kanala. Nas je izvukla vlastita mreža vinoteka.
Je li fokusiranje na izvoz trajno izvedivo rješenje?
Mislim da su i strana tržišta osjetila krizu, te da u godini poput 2020. hrvatska vina ne bi mogla puno napraviti na inozemnim tržištima. Načelno, bojim se da jedna vinarija ne može osobito utjecati na svoje izvozne rezultate. Potrebno je izraditi strateški plan za udruženi nastup na stranim tržištima, uz potporu države. To sada ne postoji.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jednu kriznu godinu?
Veliki vinari s dobro uhodanim prodajnim mrežama i jakim brendovima, svakako mogu preživjeti još jednu ovako tešku godinu. Vinarije u razvoju koje su usred investicijskog ciklusa, vrlo teško.
Kako dugoročno učiniti hrvatsku prizvodnju vina održivom i profitabilnom?
Simbolički, mislim da treba fokusirati pažnju s piva na vino. U Hrvatskoj vino još nije dio popularne kulture. Mnogi vinari ne razumiju da njihov posao nije samo da naprave vino već ga moraju stalno popularizirati i naučiti ga prodavati. Naravno, važne su neprekidne kontrole kvalitete i rast kvalitete, kao i što bolja suradnja s distribucijskim kanalima.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
