Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

EKSKLUZIVNO U VINSKOM IZVJEŠTAJU Frano Miloš piše o herojskim vinogradima Stagnuma na Pelješcu

ponikve-milos1 copy

Osnovni reljef poluotoka Pelješca sačinjavaju tri uzdužna brdovita i šumovita grebena koja se protežu čitavim poluotokom u smjeru jugoistok-sjeveroza pad. Reljef na području Stagnuma i u njegovoj neposrednoj blizini, dosta je izlomljen, nemiran, s različitim nijansama u ekspoziciji i nagibu. Jedan tajnoviti, gotovo nevidljivi kanjon kreće iz uvale Prapratno sa same plaže i brzo se penje pored vinograda prema sjeveru do prijevoja Crnjava i Ilijinog brda visine 496 metara. Upravo taj kanjon zajedno s konfiguracijom okolnih brda čini taj mikroklimatski svijet posebnim. Posebnim u smislu najkvalitetnijeg strujanja najistaknutijih vjetrova, juga i bure. 

Konfiguracija okolnih brežuljaka i brda u neposrednoj blizini vinograda čini jedan amfiteatar, što omogućava cirkulaciju čitavoj ruži vjetrova, i ovdje su u najboljoj mogućoj mjeri prisutni svi vjetrovi. Nadmorska visina vinograda kreće se od 120 do 240 metara, što je za ovaj prostor idealno. Ovdje nema duljeg zadržavanja vlage ni ikakve opasnosti od pojave mrazeva. Da na ovom prostoru nema vinograda, da je na tim obroncima makija i šikara kao nekada, on bi bio potpuno neprijazan, depresivan. Upravo vinogradi tom prostoru daju život, smisao, oplemenjuju ga na nevjerojatan način, a on vinogradima i Plavcu pruža utočište, dom gdje se mogu roditi vina sa najvećim potencijalom. Mediteranska klima obilježava ovaj prostor blagih i vlažnih zima i suhih i toplih ljeta. Kroz godinu padne oko 1200 mm oborina, najviše tijekom jeseni i zime, a najmanje ljeti. 

Modrozelena gnijezda

Prosječna godišnja temperatura zraka je oko 16 Celzijevih stupnjeva. Najniža temperatura kreće se rijetko ispod ništice, a najviša ponekad i preko 36 stupnjeva. Utjecaj i blizina mora te nadmorska visina i osunčanost ovih vinogradarskih položaja ublažava temperaturne šokove, tako da nema velikih temperaturnih kolebanja. Brdovito-kameniti prostor obrastao gustom makijom neljubazno dominira u prvom vizualnom kontaktu. Usred tog prostora kao posebne oaze izranjaju vinogradi u ljetnom periodu, kao neka modrozelena čarobna gnijezda, a u zimskom izranjaju terase, suhozidi, kamene gomile i panjevi Plavca, stvarajući najljepše konture kao rezultat interakcije čovjeka i prirode.

ponikve-milos copy

Tla na kojima se nalaze vinogradi nastala su korozijom površinskih stijena na vapnencu CaCO3, različite dubine i opskrbljenosti hranjivima. Ono što je zanimljivo na položajima gdje se uzgaja Stagnum jest da stijene na kojima su se razvila tla nisu čisti vapnenac već dolomitni vapnenac ili magnezijev kalcit CaCO3 + MgCO3. Upravo u toj činjenici leži jedna od tajni na kojima počiva snaga Stagnuma, a to su ustvari dolomitne stijene. Na ovom području taj nadzemni i podzemni raznoliki stjenoviti svijet izmjenjuje se u valovima, negdje u širim negdje u užim pojasevima nastaju kao plimni valovi i tako isto nestaju zaranjajući u utrobu zemlje.

Čisti dolomiti razgradili su se tako da su formirali plića i dublja bijelo-sivo-smeđa tla s dubokim džepovima i po nekoliko metara, tla su lagana, pjeskovita i propusna, jako povoljna za obradu bilo ljeti ili zimi, zbog pjeskovitosti moguće ih je obrađivati i kad pada kiša, vodopropusna su, a ipak u dubini zadržavaju vlagu zajedno s upijajućim stijenama dolomita, što je pravo blago u vrućim ljetnim mjesecima kad sve gori od vrućine. 

Važnost suhozida 

Dovoljno vlage da loza može funkcionirati kroz čitave ljetne žege bez velikih šokova i obilje sunčeve svjetlosti i topline, poseban su izvor energije Plavcu nužan da povuče minerale duboko iz tla, koje zbog magnezija daje posebnost aromatskom i okusnom profilu Stagnuma. 

Zbog raznolike opskrbljenosti vodom i hranjivim sastojcima te dubine tla, svaka pojedinačna loza na maloj udaljenosti od druge potpuno različito funkcionira, tako da se maksimalna pažnja mora posvetiti gotovo svakoj pojedinačnoj lozi. To je najkompliciranije i strahovito poskupljuje proizvodnju. Ponekad trebaju godine da bi se postigla ujednačenost vinograda na zasebnim manjim površinama.

Zbog lagane strukture tla s većim udjelom pijeska, taj zemljani dio jako je podložan eroziji kad padne velika količina kiše. Na velikim strminama voda se zalijeće, pronalazeći sebi odgovarajuće tokove, stvarajući bujice, noseći sve pred sobom, primjerice ako padne 40 litara kiše na četvorni metar, to je 400 kubika vode po hektaru, što je na strmini ogromna snaga. Krene li voda pogrešnim tokovima, može doslovce uništiti vinograd . Ponekad je teško ili gotovo nemoguće popraviti štetu, a kad je u pitanju padina s više hektara, opasnost je još veća. 

ponikve-milos1 copy

Zbog tih razloga formiraju se terase. Terase su manje površine različitih veličina i nagiba, što ovisi o konfiguraciji same padine brda, a njihova osnovna uloga u prostoru je borba protiv erozije tla. S terasama se smanjuje nagib terena i malo olakšava obrada vinograda i funkcioniranje u vinogradu. 

Terase se formiraju izgradnjom međa suhozida, gradnjom kamenom u suho bez cementnog veziva, za što je potrebno posebno umijeće. Gradnjom suhozida mora se postići čvrstoća kamenih zidova, jer oni ipak zadržavaju veliku snagu, odnosno veliku količinu zemlje koja je lako pokretna. Drugo, mora se razbiti stvaranje velikih vodenih tokova i usmjeriti vodu u već postojeće manje kanjone za odvodnju. 

Herojski vinogradi 

Treće, formiranje terasa mora biti prilagođeno konfiguraciji postojećeg terena i zadovoljiti visoku estetiku, ljepotu i ugođaj, ono o čemu su stari težaci posebno vodili računa. Vinogradi na ovim površinama su možda jedni od najzahtjevnijih u vinogradarsko-vinarskoj proizvodnji. U Italiji se slični vinogradi nazivaju povijesni ili herojski vinogradi, u nekim zemljama ovakvi vinogradi spadaju u područje ekstremnog vinogradarstva. 

U područjima gdje je čisti vapnenac, ako je riječ o brdovitim predjelima, situacija je potpuno drugačija. To su plića tla s većim udjelom željeza, crvena tla, teža i gušća lako se lijepe i nisu podložna eroziji bez obzira na nagib terena. Na visokoj temperaturi u sušnim periodima brzo isparavaju, gube vlagu i nisu povoljna za duge sušne periode. 

Ako je riječ o tankim tlima na vapnencu koja brzo isparavaju, prilikom izraženijeg sušnog razdoblja loza u njima doživljava jaki stres, njene vitalne funkcije su ugrožene, grožđe dehidrira prije nakupljanja šećera i kao rezultat takvog stanja vina imaju izražene kiseline, slabiju strukturu, lošu mineralnost i jednostavan aromatski profil. Ako se radi o debljim tlima na čistom vapnencu, to su crvenice, tla koja nastala razlaganjem površinskih stijena i klizanjem tla prema nižim dijelovima padine brda. Negdje mogu biti i deblje, višemetarske naslage kao konglomerat, koje nisu podložnw eroziji bez obzira na nagib terena.

vino-godine-2019-stagnum

Loza u takvim tlima nešto je otpornija na sušu ako je u povoljnim klimatskim uvjetima, vrlo rano nakuplja šećer, pa ako nastupi izraženo sušni period, zbog naglog isparavanja vlage doživljava jaki stres, naglo dehidrira i dolazi do naglog pada kiselina. Kao rezultat takvog stanja vina imaju jaku koncentraciju, izražene alkohole, džemast okus, nedovoljno kiseline, svježine i mineralnosti. 

Geologija ovom prostoru daje bogatstvo u nijansama nevjerojatne različitosti. Čovjek je fasciniran kad uđe u taj mikro svijet i shvati način na koji on funkcionira pod različitim klimatskim utjecajima, te kako omogućava život biološkom svijetu. Dobro poznavanje te materije omogućilo mi je da vinogradarsku praksu u uzgoju i njezi vinograda prilagodim danim uvjetima i postignem to da danas proizvodimo jedna od najboljih svjetskih vina i to u najužoj konkurenciji. 

Švicarski vinski magazin VINUM u svom ocjenjivanju 100 najboljih svjetskih vina 2018. uvrstio je i Stagnum 2007, na četvrto mjesto od 100 najboljih

Godišnji Vinski izvještaj 2019/2020. možete besplatno downloadati OVDJE

naslovnica-vinski-izvjestaj.2019
aqua-panna-sidebar
ulje-2021-naslovnica

aviation-gin

EKSKLUZIVNO U VINSKOM IZVJEŠTAJU Frano Miloš piše o herojskim vinogradima Stagnuma na Pelješcu

by Frano Miloš time to read: 5 min