Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

Je li UNESCO prekasno uvrstio Prosecco na listu svjetske kulturne baštine

prosecco

Nakon višegodišnjeg lobiranja talijanske Vlade i Konzorcija za zaštitu Conegliano Valdobbiadene Prosecco DOCG, UNESCO je talijansku vinsku pokrajinu Prosecco, koja se nalazi Venetu, uvrsto na listu zaštićene svjetske kulturne baštine. “Oni žive i oblikuju jedinstveni krajolik, pačvork strmih, zahtjevnih vinograda koji se mogu obrađivati samo ručno. Nebrojene generacije stvarale su taj distinktivni pačvork i jedinstvene travnate terase, ciglione. Njihov rad u prirodi je urezao jedinstveni identitet,” stoji u obrazloženju UNESCO-ve odluke.

Ulaz na listu zaštićene svjetske kulturne baštine za Prosecco će svakako biti odličan marketinški adut. Jer, riječ je o vinskoj regiji koja zadnjih nekoliko godina uživa u eksploziji izvoza pjenušaca. No, s Proseccom su stvari malo kompliciranije. Prosecco je i naziv geografske oznake i bivše ime glavne sorte te regije, koja je preimenovana u današnju gleru. Italija je 2009. službeno promijenila ime sorte da bi spriječila proizvodnju prosecca u drugim dijelovima svijeta i zaštitila ga kao DOC (oznaka kontroliranog porijekla). Istodobno, fizičke granice Prosecco DOC-a je toliko proširila da se ono što se prodaje kao prosecco danas proizvodi u više od devet talijanskih pokrajina i rijetko ima puno veze s originalnim terroirom.

Terroir prosecca dijeli se, dakle na općeniti Prosecco DOC i na strože regulirani Prosecco Superiore DOCG u brdima u Conegliano-Valdobbiadene i Colli Asolani, gdje se proizvode neki od najozbiljnijih i najboljih prosecca. Osim glere, u proseccu je dopuštenon do 15 posto chardonnaya, bijelog pinota, sivog pinota i nekih lokalnih sorti. 

Prosecco je danas najpoznatije talijansko vino u svijetu i predvodnik golemog rasta potražnje za pjenušcima. Godišnje se proizvede oko 600 milijuna boca. Izvoz im raste dvoznamenkastim stopama, ove godine očekuju rast od 21 posto.

Problem je u tome što su hiperprodukcija i želja za profitom toliko udaljile Prosecco od njegovog izvornog karaktera, da se spomenuto obrazloženje UNESCO-a danas može primijeniti tek na DOCG zonu, a vinarstvo se razvija prema ubrzanoj masovnoj tvorničkoj proizvodnji u kojoj se koristi sve, od smrznutog mošta do kemije, da bi se zadovoljila nezajažljiva potreba tržišta za lepršavim aromatičnim pjenušcima koji su proslavili Prosecco. Lanjski pokušaj uvrštavanja Prosecca na listu svjetske kulturne baštine spriječilo je nekoliko glasova. Ovogodišnji uspjeh možda pomogne da se pravi prosecco odvoji od loših masovnih pjenušaca koji se proizvode na sjeveru Italije, i potakne veće investicije u održivi razvoj i rastući turizam u najboljim vinarijama Prosecca.

s-pellegrino-simboli-laterali
alh-rotschild-HR-300x300px
vinski-izvjestaj-2018-naslovnica
ULJE2018-NASLOVNICA
VON BARF_Banner_300x250-01 FINAL

aviation-gin

Je li UNESCO prekasno uvrstio Prosecco na listu svjetske kulturne baštine

by Kult Plave Kamenice time to read: 2 min