Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

Loša hrana svake godine ubije više ljudi nego cigarete

junk-food

Sveučilište u Washingtonu objavilo je rezultate velike međunarodne studije koju su od 1990. do 2017. provodili u 195 zemalja na 11 milijuna ljudi. Rezultati su dosta dramatični: loša hrana ubija više ljudi od pušenja. Što je razumljivo, jer jedu svi a puše samo neki. No, isti podatak puno alarmantnije zvuči kada se kaže da je dvadeset posto svih smrti u zemljama obuhvaćenima studijom, uzrokovano lošom prehranom.

Svaka peta osoba na svijetu umre zbog hrane. Prema podacima studije Global Burden of Disease objavljene u medicinskom časopisu The Lancet, riječ je o 11 milijuna ljudi svake godine. Golema većina tih smrti mogla se izbjeći. U daleko najvećem broju slučajeva, devet milijuna, loša, neuravnotežena prehrana izazvala je smrtna srčana oboljenja. Na drugom mjestu su karcinomi s 900.000 smrtnih ishoda, na trećem dijabetes tipa dva s 300.000 umrlih. Znanstvenici su posebno naglasili da je gotovo polovica umrlih zbog loše ishrane, njih 5 milijuna, umrlo prije 70. godine života. Studiju je financirala Fondacija Billa i Melinde Gates.

Znanstvenici su u istraživanju prikupljali podatke o navikama prehrane i raspoloživoj hrani u svakoj zemlji, identificirali veće neravnoteže u ishrani, masovne deficijencije hranjivih sastojaka i slično, zatim prikupljali podatke o oboljenjima sa smrtnim ishodom i provjeravali postoji li korelacija između te dvije grupe podataka. Golemi tehnički pothvat u kojemu su se znanstvenici morali ograditi, jer su uz hranu provjeravali samo neke dodatne faktore rizika, a ne sve.

Iz rezultata studije proizlazi je ono što ne jedemo podjednako velik problem kao i pretjerivanje s količinama. To se odnosi na nekvalitetnu, prerađenu hranu, junk food koji nema dovoljno hranjivih sastojaka za održavanje zdravlja organizma. Gotovo nigdje u svijetu ljudi ne jedu dovoljno lokalnog i sezonskog voća, povrća, žitarica i orašastih plodova. Samo manjak integralnih žitarica u prehrani doprinosi riziku od oboljenja od kojih umire dva do tri milijuna ljudi godišnje.

Bez obzira na bitne razlike u prehrani i potrebama ljudi u različitim podnebljima, studija je pokazala da se dva glavna poremećaja ravnoteže u prehrani odnose na premale količine voća i povrća i prevelike količine soli. Preslana hrana odgovorna je za 50 posto smrtnih bolesti pokrivenih u studiji. Druga dva najjača faktora rizika su višak prerađenih šećera i slatkih pića i manjak integralnih žitarica u prehrani.

Najviše smrti uzorkovanih lošom prehranom zabilježili su u Uzbekistanu i Afganistanu, a najmanje u Izraelu, Francuskoj, Španjolskoj i Japanu. Bez obzira na manjkavosti metodologije jasno je da je ova globalna studija pogodila poantu. Dobra vijest je da je riječ o problemu koji se uvelike može spriječiti samo promjenom svijesti o hrani.

Uostalom, malotko je prije tridesetak godina vjerovao da se može promijeniti svijest o pušenju i šećerima, pa smo ipak u zadnjih desetak godina doživjeli dramatičan pad prodaje cigareta, gaziranih sokova i slatkiša koji je industriju natjerao da se mijenja. No, ova studija pokazuje i koliko je za svako društvo važno da počne ozbiljnije shvaćati hranu i boriti se za kvalitetu i dostupnost.

aqua-panna-sidebar

index

ulje-2021-naslovnica

aviation-gin

Loša hrana svake godine ubije više ljudi nego cigarete

by Kult Plave Kamenice time to read: 2 min