Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Ovih smo dana dobili ljubazno pismo jedne članice Upravnog odbora Hrvatskog društva audiovizualnih prevoditelja, koju je zanimalo je li itko nadležan ikad odgovorio na naše upite i članke o prevođenju riječi butter kao margarin u nekoliko emisija na Food Networku. Odgovorili smo da ni B Net, koji kod nas emitira Food Network, niti agencija Dobbin, koja je potpisala taj nevjerojatni prijevod, nikad nisu objasnili kako je i zašto maslac postao margarin, a kamoli da bi se ispričali. U povodu tog pisma odlučili smo kompilirali listu najčešćih pogrešnih prijevoda naziva hrane i pića na našim televizijama, od kojih su se neki preselili i u druge medije
Dakle, 90 posto prevoditelja shrimps i dalje prevodi kao škampe, premda shrimps nisu i ne mogu biti škampi, nego ih je najtočnije prevesti kao kozice. Škampi se na engleskom najčešće kažu langoustines ili naprosto scampi, ili Dublin Bay prawns ili Norway lobsters, ali nikada shrimps.
Shrimps kao škampi susreću se, nažalost, u brojnim jelovnicima hrvatskih restorana, a taj je pogrešan prijevod postao toliko masovan, da su na nedavnom Prvenstvu sommeliera na Malom Lošinju čak dvojica od trojice finalista u samom finalu pogrešno preveli shrimps kao škampe. Jedino je pobjednik ispravno preveo shrimps kao kozice.
U zadnjih smo godinu dana primijetili da se na Food Networku i 24 Kitchen prosecco, ali i nekima od najtiražnijih hrvatskih portala, često prevodi kao prošek. Prosecco nije i ne može biti prošek. Prosecco je talijansko pjenušavo vino, a prošek je dalmatinsko mirno desertno vino, i oni zaista nemaju ništa zajedničko. Posve je nevjerojatno da su i lektori u drugim medijima preuzeli taj besmisleni prijevod, pa smo prije par mjeseci u Jutarnjem listu mogli pročitati veći tekst o proseccu, u kojem najprodavaniji pjenušac na svijetu nazivaju prošekom.
Jučer smo, gledajući naš omiljeni Chopped, naišli na prijevode pjenušac i pjenušavo vino za riječ champagne. To je duboko pogrešno. Champagne, naravno, jest pjenušavo vino, ali pjenušavo vino koje se nikada i nigdje ne zove sparkling wine (što doslovno znači pjenušavo vino), nego se uvijek zove champagne, odnosno šampanjac . Šampanjac je jedino pjenušavo vino u svijetu koje ima pravo na to ime, oko čega su se vodile duge pravne bitke. Champagne je pjenušavo vino proizvedeno metodom druge fermentacije u boci u francuskoj regiji Champagne i na hrvatski se prevodi kao šampanjac, a ne kao pjenušac.
Riječ je o još jednoj tipičnoj pogrešci u prevođenju naziva riba i rakova, za koju e kriv Google. Naime, ako upišete grouper, Google Translate ali i mnogi online rječnici dat će vam dvije opcije. škarpinu i kirnju. Stoga čitav niz kineskih restorana u Hrvatskoj, kao i prevoditelji za Food Network i 24 Kitchen, grouper prevode kao škarpinu. Međutim, grouper je isključivo kirnja, dok je škarpina scorpion fish ili rascasse. Škarpina i kirnja jako različito izgledaju, pripadaju sasvim različitim ribljim obiteljima, i nemaju baš ništa zajedničko osim visoke cijene, tako da zaista ne znamo kako je moglo doći do ove značajne pogreške koja se neprekidno ponavlja.
Jedan do najsmješnijih prijevoda koje smo čuli i vidjeli jest pretvaranje riječi entrée u zakusku, u kontekstu gdje ona to ne može značiti. Okej, činjenica jest da se entrée može prevoditi na puno načina: u nekim varijanta entrée može značiti predjelo, a u drugim glavno jelo. No, emisija Chopped, koja se emitira već puno godina, tu ima sasvim jasna pravila. U toj je slavnoj emisiji appetizer uvijek predjelo, a entrée je uvijek glavno jelo. Suci prvo ocjenjuju appetizer (predjelo) pa onda entrée (glavno jelo), pa na kraju desert.
Međutim, neki je dovitljivi prevoditelj tko zna kako i zašto entree odlučio prevoditi kao zakusku. Pa smo prije par dana u titlovima, dok su suci jeli oveće komade mesa, mogli čitati rečenice poput:“Ova zakuska baš mi je fina, ”U ovoj zakuski nedostaje malo soli” ili “Ova je zakuska pomalo presušena.” Što sve postavlja pitanje poznaju li prevoditelji format i stvarni sadržaj materijala koji prevode. U svakom slučaju, teško je procijeniti treba li prijevode poput Dobbinovih smatrati komičnim doprinosom gastro programima, daljnjim širenjem neznanja u Hrvatskoj, ili naprosto masovnom bedastoćom.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
