Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

Nije Dobro prodavati pršut za 67 ili 69 kuna po kilogramu

dobro-g

Kad se lani pojavio na tržištu, slavonski suhomesnati brend Dobro bio nam je jako simpatičan. Prvo, svidjela nam se ambicija uspješnog slavonskog poduzetnika Marka Pipunića da u regiji koju svi napuštaju pokrene veliku, modernu, novu mesnu industriju, jer su baš takve industrije neophodne za oporavak Slavonije i Baranje. 

Drugo, sviđala nam se promotivna kampanja iza koje su stajali multisenzibilni Bruketa i Žinić. Treće, ni sami proizvodi nisu bili slabi: lani smo objavili umjereno pozitivnu recenziju jednog od njihovih omota iz supermarketa, s naslovom da Dobro nije loše. I četvrto, Dobro je ispunilo specifičnu prazninu na hrvatskoj suhomesnatoj sceni. Naime, više vlasnika ozbiljnih hotela i restorana reklo nam je da su počeli držati pršut Dobro zato što je manje slan i neusporedivo mekaniji od tipičnih dalmatinskih ili istarskih pršuta.

Pršut Dobro, u svojim dobrim trenucima, zaista podsjeća na klasične mlade talijanske pršute s nježnom i mekanom teksturom i slatkastim okusom svinjetine. Dobro je, dakle, imao sve pretpostavke za dobar uspjeh na tržištu. Pa nam nije jasno zašto je ovaj, potencijalno iznimno važan slavonski brend, počeo prijetiti komercijalnim samoubojstvom. Dobro nažalost svoj pršut trenutno nažalost prodaje u nekim lancima supermarketa na akcijama za 67 do 69 kuna. Dobro, nadalje, reklamira te cijene na nacionalnim televizijama. Što je katastrofa I za imidž pršuta kao proizvoda i za imidž branda.

Naime, pršut je jedan od prestižnih, tradicionalno najcjenjenijih proizvoda hrvatske kulture suhog mesa. A za manje od 70 kuna u supermarketima se prodaju razne prešane šunke i šunke u ovitku, koje zapravo nisu sastavljene od pravog, čistog mesa već od svinjetine impregnirane s vodom, a često i sojom i drugim nemesnim proteinima. Dobro je, dakle, prestižni tradicijski proizvod poput pršuta svelo u rang masovnih, nižerazrednih mesnih prerađevina, čime je opasno ugrozilo ugled pršuta kao proizvoda i snagu vlastitog branda.

Dobro je takvim potezom zabilo jednaki autogol, kao što je to učinila vinska kuća Kutjevo kad je prije tri godine reklamirala graševinu kao piće za gemište: od tog se kolosalnog propagandnog debakla imidž i cijena graševine do danas nisu uspjeli oporaviti. Dobro bi moralo sugerirati da su njegovi pršuti napravljeni od dobrog mesa i da moraju imati ipak koliko toliko dobru cijenu, u svakom slučaju višu od mesnih artikala koji su tek donekle proizvedeni od mesa.

Zaista nam je žao što se Dobro odlučilo na ovu eutanazijsku akcijsku politiku cijene pršuta. Nitko tko zaista voli pršut, neće kupovati pršut po cijeni nižoj od 70 kuna za kilogram, jer zna da je takva cijena neodrživo i nerealno niska.

aqua-panna-sidebar

index

ulje-2021-naslovnica

aviation-gin

Nije Dobro prodavati pršut za 67 ili 69 kuna po kilogramu

by Kult Plave Kamenice time to read: 2 min