Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
U zadnjem izvještaju o vinskom tržištu u Hrvatskoj Euromonitor International primjećuje nekoliko znakovitih detalja o kojima se u javnosti ne govori puno. Izvještaj je objavljen u lipnju 2016. Ova organizacija ne prati pojedinačne udjele proizvođača vina, osim što spominje najveće i navodi da je koncern Agrokor raspustio diviziju vina 2012. što je pogrešan podatak, raspuštena je 2014.pogrešno). No glavni trendovi koji bi mogli definirati prodaju i proizvodnju vina narednih godina u Hrvatskoj su zanimljivi koliko i znakoviti.
1. BAG-IN-THE-BOX – rast broja velikih domaćih potrošača fokusiranih na cijenu
Velika i jeftinija bag-in-the-box pakiranja vina u trgovinama su nekad stajala na najdonjim policama ili najslabijim pozicijama. No danas ih trgovci drže ispred polica ili na srednjim policama. To ukazuje da se razvija segment velikih potrošača vina, ali i da su to potrošači kojima je cijena najbitnija. Riječ je o potrošnji vina koja ne mora biti svakodnevna ali je redovna: roštilji, obiteljski ručkovi, proslave,tulumi i sl. Glavni razlog repozicioniranja vina u pakiranjima većima od 2 litre je promjena imidža tih pakiranja. Ona su se dosad uglavnom poistovjećivala s najlošijim uvoznim vinima. Takva vina i danas preplavljuju hrvatsko tržište ali su neki od najvećih hrvatskih proizvođača vina poput Iločkih podruma ili Vina Laguna, u bag-in-the-box počeli pakirati svoja kvalitetna popularna vina u nižem i nižem srednjem rangu cijene uočivši potencijal koji za jake brendove može imati kombinacija povoljnih cijena i velikih pakiranja.
2. PLASTIČNE DEMIŽONKE – rast uvoza jeftinih loših vina
Na jakim pozicijama u trgovinama i dalje su velike plastične boce od 2-5 litara u kojima se prodaju jeftina uvozna vina. Hrvatski proizvođači vina, posebno individualni privatni proizvođači, upozoravaju na problem uvoza vina najlošije kvalitete izvan EU, uglavnom iz Makedonije ili istočnije, koja preplavljuju tržište a da se često ne zna ni odakle dolaze ni tko ih proizvodi. Poseban problem je krivotvorenje, odnosno prodaja takvih vina lažno brendiranih kao vina srednje kategorije.
3. KONSOLIDACIJA TRŽIŠTA – Agrokor, Kutjevo i Badel 1862.
Iako ne prate pojedinačne tržišne udjele proizvođača vina, u izvještaju Euromonitora navodi se da se vinsko tržište u hrvatskoj konsolidira oko tri domaće kompanije: Agrokora, Kutjeva i Badela 1862. Konsolidacija je u punom jeku i odvija se kroz akvizicije manjih lokalnih vinarija i razvoj njihovih vinograda, budući da je sadnja novih vinograda ograničena zakonodavstvom EU. U Agrokoru se nakon raspuštanja divizije vina 2014. tim segmentom bavi nekoliko kompanija na čelu s Vinima Laguna i Beljem. Deset posto najvećih proizvođača nosi 70 posto ukupne prodaje u Hrvatskoj.
4. SURADNJA DRŽAVE I VINARA – nema bitnih pomaka
Lokalni vinari uporno pokušavaju privući pažnju vlade, piše Euromonitor. Vinari se žale da je vinska industrija u nepovoljnijem položaju od pivske po pitanju oglašavanja. Iako su oslobođeni nekih davanja, vinari se žale na neregulirani uvoz loših i jeftinih vina koja predstavljaju nelojalnu konkurenciju na tržištu i ne razumiju zašto nijedna vlada ne želi učiniti ništa za omogućavanje zajedničkog nastupa cijele hrvatske vinske industrije na stranim tržištima.
5. OTKRIVANJE NOVIH TRŽIŠTA – Japan, SAD, Južna Amerika…
Pojedini hrvatski proizvođači vina počeli su ozbiljnije otvarati velika internacionalna tržišta poput američkog, japanskog ili južnoameričkog. Najveće zapadno izvozno tržište za hrvatska vina i dalje je Njemačka gdje se izveze više od 1,5 milijuna litara godišnje. Problem je što se izvoz hrvatskih vina odvija kroz individualne napore kompanija ili zajedničke nastupime do desetak kompanija na sajmovima ili prezentacijama koje se obično pokreću nakon uspjeha njihovih vina na velikim međunarodnim natjecanjima, kada ta vina privuku pažnju kritičara i distributera. Individualni pokušaji proizvođača vina u osvajanju stranih tržišta dosad nisu postigli kumulativni učinak i vjerojatno ni neće.
6. NEPOSTOJEĆI IZVOZ
Iako se u pojedinačnim izvještajima može steći dojam da su hrvatska vina nova vruća stvar na svjetskom tržištu,u stvarnosti nije tako Hrvatska je kao vinska zemlja praktički još uvijek nepoznata, što i onim pojedinim, uglavnom malim i srednjim privatnim proizvođačima koji su izgradili neku svijest o svojm brendovima na vanjskim tržištima otežava posao, a ostalim hrvatskim vinarima još i više. Gotovo 90 posto proizvođača u vina u Hrvatskoj su mali proizvođači. Evo s kakvim se brojkama zaista barata u hrvatskoj vinskoj industriji:
1,2 milijuna hektolitara – godišnja proizvodnja vina u Hrvatskoj (službeni podaci za 2013. kad se proizvodnja smanjila 8 posto u odnosu na 2011., dosad se nije bitno povećala. Proizvodnja ovisi i o berbi)
40-45 milijuna hektolitara – godišnja proizvodnja vina u Francuskoj ili Italiji (ovisno o berbi)
40.000 hektolitara – godišnji izvoz hrvatskih vina
220.000 hektolitara – godišnji uvoz vina u Hrvatsku
20 posto vina na hrvatskom tržištu je uvezeno – većina tih vina su loša jeftina vina
Godišnje se na tržište plasira gotovo 600.000 hektolitara vina, dvije trećine sa zaštićenom oznakom izvornosti. Vinari stvaraju 7,5 posto vrijednosti u poljoprivredi. No godišnje se izveze maksimalno 4 milijuna litara vina,a uvozi se više od 22 milijuna litara, vrijednost uvoza više je nego dvostruka od vrijednosti izvoza.
7. JEDINSTVENO BRENDIRANJE VINA HRVATSKE – jedini izlaz za proizvodnju
Udruživanje vinara u promociji i brendiranju hrvatskih vina kroz Vina Croatia – Vina mosaica, dao je osrednje rezultate jer Hrvatska gospodarska komora, ministarstvo poljoprivrede, turizma i ostali državni akteri nisu odradili ključne stvari u svom dijelu posla.
Najveća hrvatska izvozna tržišta, piše Euromonitor, su zemlje koje nisu članice Europske unije, ponajprije zemlje regije i članice CEFTA-e, s kojima Hrvatska zbog svoga članstva u EU više nema povoljne trgovinske sporazume. Jedini način za izlazak iz ove pat pozicije je intenzivan rad na prepoznatljvosti hrvatskih vinskih brendova jer su hrvatska vina dovoljno kvalitetna da budu globalno konkurentna se u istraživanju, zaključuje Euromonitor, u potpunosti u skladu s onim što tvrde i hrvatski vinari.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
