Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

4 očigledna preduvjeta za daljnji rast hrvatskog turizma

regije-landing-dalmacija

I prema domaćim, i prema međunarodnim mjerilima, hrvatski turizam upravo  doživljava svoju dosad najuspješniju sezonu. Godina 2016.bit će prva u kojoj će turizam zaraditi više od 8 milijardi eura. Rast broja noćenja, u usporedbi s 2015. trebao bi biti veći do četiri posto. Svi aerodromi i glavne autoceste već su probili vanjske rekorde. Kada je, pak, riječ o međunarodnom kontekstu, Hrvatska se, skupa s Portugalom, Španjolskom, Italijom i Grčkom, svrstava među najveće dobitnice sezone, dok je najveći gubitnik Turska, čiji se mogući ovogodišnji  turistički pad procjenjuje čak i do 75 posto.

Među gubitnike spadaju, naravno, i sve tradicionalne arapske mediteranske destinacije poput Egipta i Tunisa, ali i Francuska, koju su ISIS-ovi napadi učinili značajno manje poželjnom. Hrvatski se turizam ovom sezonom, čini se, približio vrhuncu uspješnosti dosadašnjeg svog poslovnog modela. Evo nekoliko očiglednih preduvjeta koje treba zadovoljiti kako bi mogao nastaviti rasti.

1. Hoteli i destinacije

Izgradnja što više hotela s pet zvjezdica ili specijaliziranih hotela i resorta poput Maistrina obiteljskog Amarina, koji se otvara ovih dana Statistike su nesporne: uvjerljivo najuspješnije hrvatske turističke destinacije su Rovinj i Dubrovnik, dva grada s najviše hotela s pet zvjezdica. Dok se stalni rast dubrovačkog turizma može pripisati i prirodnoj snazi brenda jer Dubrovnik je u svijetu često  poznatiji od Hrvatske, Rovinj je zadnjih godina narastao isključivo na ulaganjima u vrhunsku ponudu, od novih plaža do novih hotela i događaja poput Red Bull Air Racea. S druge strane, destinacije koje su se odlučile na konvencionalni turizam srednjeg ranga poput Opatije, neizbježno stagniraju.

2. Specifični sadržaji

Proizvodnja novih, specifičnih sadržaja nužno proizvodi turistički rast. U ovo smo se pravilo uvjerili još davno na Zrću, koje i nakon mnogo godina ostaje jedan od najuspješnijih i najcjelovitije izrađenih domaćih turističkih projekata. Fenomenalan uspjeh Ultre koja je preporodila Split, još je zornije demonstrirao važnost i snagu specifičnog vrhunskog sadržaja za jačanje pojedine destinacije. Naposljetku, Zagreb je svojim adventom postao postao zimska destinacija. Dubrovnik koji,naravno, ne može imati ovakve sadržaje, u narednih bi se dvadesetak godina morao koncentrirati na dovođenje velikih svjetskih izložaba i koncerata klasične glazbe, na prestižne kulturne događaje i sadržaje. Možda ne bi bilo loše da pokuša postati suorganizator i sudomaćin Sarajevskog filmskog festivala, čije glavne zvijezde ionako već godinama redovito posjećuju Dubrovnik čim festival završi.

3. Restorani

Napredak restoranske industrije jedan je od ključnih preduvjeta za daljnji kvalitativni i financijski rast hrvatskog turizma. Usprkos bitnim poboljšanjima u nekim dijelovima zemlje, ponajprije u Dalmaciji, hrvatska je restoranska industrija u prilično zapuštenom stanju, i to na raznim razinama. Osim nekoliko iznimaka, hoteli su gastronomski potpuno nezanimljivi, na dugačkom kopnenom prostoru od Rijeke do Zadra nema nijednog restorana vrijednog putovanja, a standardna ponuda većine turističkih restorana i dalje se bazira na loše podgrijanoj hrani iz zamrzivača i konzervi. Naposljetku, činjenica je da Hrvatska nema nikakav gastronomski identitet koji bi bio prepoznat u svijetu. Strateški je zadatak hrvatskog turizma podići  osnovne kulinarske standarde i istodobno poticati i suorganizirati akcije kojima bi se stvorila hrvatska gastronomska prepoznatljivost. Nažalost, dosadašnje takve akcije Ministarstva turizma i lokalnih turističkih zajednica uglavnom su bile kolosalno neuspješne. Uz restoransku, nužno je podržavati i promovirati hrvatsku vinsku industriju. Gastronomski i vinski identitet dva su nova, potencijalno vrlo snažna aduta hrvatskog turizma.

4. Obrazovanje svih kadrova u turizmu i ugostiteljstvu

Nedostatak stručnosti na skoro svim razinama jedna je od glavnih slabih točaka hrvatske turističke industrije. Hrvatska nema dovoljno dobih konobara, F&B menadžera, sommeliera i kuhara, dok u upravama hotelskih tvrtki često sjede ljudi s vrlo ograničenim vizijama, pa i znanjima o modernom turizmu. Edukacija ljudi koji rade u turizmu, na svim razinama, jedan je od temeljnih preduvjeta pretvaranja Hrvatske u dugoročno ozbiljnu turističku zemlju. S obzirom na sadašnju razinu neznanja među zaposlenima u turizmu, naši su aktualni turistički rezultati više nego spektakularni. Hrvatska bi zaista morala stvoriti modernu obrazovnu instituciju koja će sustavno proizvoditi visokostručno osoblje snažno motivirano da se bavi ugostiteljskim i turističkim poslovima.

aqua-panna-sidebar
ulje-2021-naslovnica

aviation-gin

4 očigledna preduvjeta za daljnji rast hrvatskog turizma

by Kult Plave Kamenice time to read: 3 min