Manifest za navojne čepove u hrvatskoj vinskoj industriji

U listopadu 2011. bili smo u posjetu vinariji Krug u Reimsu. Naša domaćica, zgodna PR-ovka čiji roditelji desetljećima prodaju grožđe Krugu, ponosno nam je otvarala buteljku iz 2000. koja još nije imala ni etiketu. “Vi ćete biti među prvima u svijetu koji će kušati Krug iz 2000.” govorila je Françoise dok su nas, razumljivo, hvatali jaka trema i još jače iščekivanje. Djevojka je rutinski prinijela čep nosu, naglo pocrvenila, zbunila se i počela ponavljati “I’m sorry, I’m sorry,” pa otišla u sobu kraj kušaonice potražiti novu bocu, jer je ova zaudarala po čepu.

Krivac je bio TCA. Činjenica da se čak ni najbolja šampanjska kuća na svijetu ne može obraniti od kemijskog spoja koji uzrokuje neugodan vonj i vino čini potpuno neupotrebljivim, najbolje govori da za plutene čepove nema nade. Oni su dio prošlosti i trebalo bi ih se što prije riješiti. Šampanjerije to, naravno, ne mogu učiniti jer je u procesu proizvodnje šampanjca pluteni čep neophodan. Ali svi drugi proizvođači vina, ponajprije oni koji teže svježini svojih vina, trebali bi što prije prijeći na navojne čepove.

Zar želimo bacati novac na neupotrebljiva vina?

Nema baš nijednog razloga da nas vinari čija vina ne odležavaju desetljećima pa ne govorimo o mikrooksidaciji, maltretiraju plutenim čepovima koji mogu biti kontaminirani s TCA. Isto tako nema nijednog razloga zbog kojega bi potrošači preferirali plutene čepove, osim ako nisu mazohisti.

Pitanje za sve ljubitelje vina, zar uistinu želimo bacati novac na neupotrebljiva vina? Konobarima u restoranima vraćati vino? Ili smo, još gore, spremni trpjeti nepitko, zagađeno vino da ne bismo riskirali svađu s restoranskim osobljem? Uživamo li stvarno u situaciji koja nam se svima dogodila barem jednom, da kući imamo samo bocu ili dvije nekog vina, trgovine ne rade, a to vino zaudara po čepu?

S navojnim je čepovima sve to nemoguće, pa je logično da se više od 90 posto novozelandskih i oko 85 posto australskih buteljki danas puni pod njima. U Hrvatskoj je, nažalost, taj postotak minimalan, što je totalni apsurd. Hrvatska se vinska industrija orijentirala prema svježim vinima za koje su navojni čepovi idealni, i ovih devet hrvatskih vinara bi se odmah, od berbe 2015. trebali prebaciti na navojne čepove. U korist potrošača, ali i samih proizvođača koji će tako sačuvati svoja vina od kvarenja lošim čepovima, naglasiti njihovu svježinu ili aromatičnost i pokazati svoj modernitet.

1. BELJE – Vrhunska graševina i vrhunski chardonnay

Belje godinama stavlja navojne čepove na svoje niže linije. Krajnje je vrijeme da na njih prebace i vrhunske linije. Belje već nekoliko godina u svojoj graševini traži svježinu, čistoću i aromatičnost.

2. FRANCO CATTUNAR – Malvazije Četiri zemlje

Četiri malvazije iz iste berbe, iz istog vinograda ali s različitih tipova tla, još će bolje naglasiti međusobne distinkcije u bocama u koje zrak ne može ući (ako se koristi dobra vrsta navojnog čepa).

3. MORENO CORONICA – Malvazija

Ultramineralna, slankasta i kompleksna bazična malvazija Coronica savršeni je model za navojne čepove.

4. GIANFRANCO KOZLOVIĆ – Malvazija

Kozlovićeve elegantne, uravnotežene, lagano mineralne malvazije ne mogu ništa izgubiti pod navojnim čepom. A nećemo ih morati prolijevati zbog pokvarenog čepa kao sada.

5. VLADO KRAUTHAKER – Graševine

Samo prošle godine otvorili smo najmanje pet Krauthakerovih vina s teškim TCA. Najvažniji slavonski vinar može promijeniti dobavljača čepova, ali kako znamo iz primjera Kruga nijedan pluteni čep nije imun na višak TCA. Zato, hitno pod navojni čep.

6.VLADO KRAUTHAKER – Sauvignon Vidim

Kao zemlja sauvignon blanca, Novi Zeland je prvi masovno prešao na navojne čepove. Potpuno je jasno da su imali dobar razlog. Svježina je jedna od glavnih sauvignonovih značajki.

7. LAGUNA – Malvazija Festigia (ali i Terra Rossa)

Bazična Lagunina malvazija i malvazije Festigia toliko se vizualno razlikuju, da buteljiranje Festigie navojnim čepovima neće izazvati nikakav nesporazum u brendiranju. Terra Rossa kao vrlo dobro, svježe i neobično jeftino crno vino, moralo je pod navojni čep od prve berbe.

8. IVICA MATOŠEVIĆ – Malvazija Alba

Matošević već buteljira sauvignon Neo pod navojnim čepom, ali krajnje je vrijeme da to primijeni i sva druga vina, osim možda Antique. Nju bi trebalo odležavati i pod navojnim i pod klasičnim čepom. Rezultati tog testiranja mogli bi biti zanimljivi.

9. STINA VINO – Pošip Vugava

Stina Vino najmodernija je i ima potencijala postati najvažnija dalmatinska vinarija. Njihov je zadatak preuzeti predvodničku ulogu u modernizaciji dalmatinskog vinarstva, što uključuje i žuran prelazak na navojne čepove.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.