Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Prošlog smo utorka proveli skoro četiri sata u društvu Marka Fakina, fanatiziranog motovunskog vinara i vinogradara koji napamet zna sve brojne distinkcije između vina s različitih položaja svojih sad već 40 hektara opsežnih vinograda. “Ja nisam previše ulagao u podrum. Uvijek sam više ulagao u vinograde, jer mislim da vino nastaje u vinogradu. A ako jednom doista izgradimo novi podrum, moram priznati da me pomalo strah te investicije. Jer će investicija vjerojatno biti veća i od ovih najnovijih, zaista impresivnih ulaganja mojih kolega. Mi, naime, uz moderni podrum planiramo podići i veliki restoran s više od 300 mjesta, i s više posebnih namjena,” pričao nam je gospodin Fakin koji već vodi najbolju konobu u povijesnom Motovunu.
Posjet Fakinovu podrumu svake nas godine asocira na posjet podrumu Marjana Simčiča, najvažnijeg slovenskog vinara. S Fakinom, naime, morate probati sve što se tog trenutka nalazi u tankovima i bačvama, pa smo tako u prvih sat vremena kušali barem dvadesetak uzoraka iz 2023. i nekoliko uzoraka iz 2022. Propustili i smo, ipak, mladi rose, muškat i chardonnay jer oni zriju u drugom Fakinovom podrumu, smještenom par minuta vožnje od obiteljske kuće Fakinovih gdje se nalaze kušaonica i glavni podrum. Popodne smo imali druge obveze. No, dvadesetak uzoraka sasvim je dovoljno da bi se procijenio karakter berbe.
Marko Fakin jako je zadovoljan kvalitetom malvazije iz 2023. “Mislim da ovogodišnja malvazija ujedinjuje dobru svježinu, ali bez pretjeranih kiselina, i punu zrelost i mesnatu teksturu vina. Siguran sam da ovogodišnja malvazija predstavlja dobitnu kombinaciju, koja će se fenomenalno prodavati. Loša je strana što ove godine neću imati dovoljno vina.” Fakin nam je otvoreno rekao da je u njegovim vinogradima malvazija rodila 20 do 25 posto lošije nego lani, zbog problema u vrijeme cvatnje.
U nizu uzoraka koje smo kušali, jako nam se svidjelo vino s vrlo visokom kiselinom (skoro šest grama) kao i vina iz tankova 16 i 17, veoma kompleksna, svježa i ekstraktna. Poslije niza mladih vina probali smo buduću malvaziju La Primu 2022. iz malog tanka, koja je senzacionalna. Riječ je o jednom od najčišćih i najbogatijih Fakinovih vina do danas.
Zatim smo iz podruma ušetali u Fakinovu kušaonicu, gdje smo uz rukom rezan pravi pršut kušali niz starijih Fakinovih vina. Marko Fakin predano radi na izgradnji vinske knjižnice, što svakako treba pohvaliti. Vinarija koja ne poznaje i ne može dokumentirati svoju prošlost naprosto nije profesionalna vinarija. Među starijim Fakinovim vinima posebno je snažan dojam ostavila Decanterova zlatna Malvazija iz 2018. godine, još jedna koja pokazuje da bazične malvazije mogu jako dobro odležavati. Malvazija iz 2018. sada je zrela, puna žutog voća, ali i dalje prilično svježa. Malvazija La Prima iz i 2020, školovana u treći put rabljenim malim bačvama od akacije, ima plemenito intenzivan, veoma zreo bouquet bez onog težeg mirisa po panceti tipičnog za akaciju, no još je premlada: tek sad postaje zaokruženo, balansirano vino s desetak godina uspješnog dozrijevanja.
Fakinov Teran iz 2017, također Decanterov šampion, upravo se transformira u pravo vino, ali može postati bitno elegantniji. Htjeli bismo ga kušati za pet do sedam godina, kad bi morao doći na vrhunac. Naposljetku, informativni i uobičajeno impresivni tasting u Fakinovoj vinariji završili smo kušanjem Breda, niskotiražnog novog vina s Fakinova prestižnog položaja. Bred je cuvee koji se bazira na cabernet sauvignonu. Cabernet sauvignon baš i ne uspijeva u istri ni u Colliu, ni u Pijemontu; uglavnom miriše na pirezin, dakle na zelene paprike, što nije osobito ugodno. Bred iz 2019. zreo je, zaokružen, ali s još uvijek nedovoljno integriranim taninima pa mu treba par godina prije puštanja na tržište.
Bred iz 2020. monumentalno je, veoma hrabro i iskreno vino, kojim opet dominira cabernet s čak 16 posto alkohola. Šesnaest posto alkohola prilično je neuobičajeno za Istru. Šesnaest posto smatra se ekscesnim i u Dalmaciji. Međutim, vina često određuje priroda. Ako je klima Fakinu dala cabernet sa 16 posto alkohola i ako je, kako se u sadašnjoj fazi čini, Fakin od tako nabildanog caberneta napravio uravnoteženo vino s puno ekspresivnih elemenata, što će vrijeme pokazati, zašto bi se itko bunio?
Bred ionako nije vino za široku publiku. A Cheval Blanc iz davne 1947, dakle puno prije klimatskih promjena, zabilježio je 14,5 posto alkohola premda većina kroničara Bordeauxa tvrdi da u ono doba nisu postojala vina s više od 12,5 posto. Marko Fakin ove je teške godine, u kojoj je izgubio više od 20 posto bijelog grožđa, prešao na organski uzgoj. Danas mu nije žao.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
