Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
O ovogodišnjoj se berbi grožđa govori manje nego inače. Dijelom i zato što u mnogim vinogorjima nema osobito dobrih vijesti.
Ovogodišnja je berba obilježena velikim kišama u lipnju, naletima pepelnice i peronospore, ali i ljetnim tučama. U pojedinim dijelovima Hrvatske, osobito u Slavoniji ali i na otocima, urodi su bitno niži, katkad i prepolovljeni. Znamo za više vinara koji ove godine uopće ne beru ili ne beru crno grožđe.
Tomislav Tomac na nedavnom je obilježavanju imenovanja Ceste pjenušaca na Plešivici kazao da do prije tri mjeseca uopće nije znao hoće li imati što za brati.
Berbu je, međutim, spasilo ljeto u rujnu, koje je nekim vinogorjima pomoglo ne samo da nadoknade gubitke nego da proizvedu prilično dobro grožđe. Evo pregleda berbe 2023. po hrvatskim regijama.
Gianfranco Kozlović rekao nam je, doslovno, da je sunce u rujnu spasilo berbu, i da se sada nada veoma dobroj kvaliteti grožđa. Kozlović je doslovno neprekidno u vinogradu i u vinariji, pa tako nije stigao doći ni na ovogodišnji JRE-ov event u obližnjoj Savudriji, gdje je Vinariju Kozlović zastupala njegova supruga Antonella Kozlović.
Klaudio Tomaz procjenjuje da je zahvaljujući lijepom vremenu krajem kolovoza i u rujnu dobio možda najbolje grožđe otkako se bavi vinogradarstvom. Tomaz, koji je dovršio novu, dosta monumentalnu vinariju u Motovunu, iskreno je optimističan oko ovogodišnje berbe.
Ivica Matošević kaže da je sezona bila veoma teška, jedna od kompliciranijih, ali da je malvazija na kraju ispala prilično dobro, dok nije siguran za kvalitetu crnih sorti.
Milan Budinski naglasio je da se 2023. srećom ne može uspoređivati s 2014. jer se 2014. grožđe naprosto nije moglo spasiti, dok je 2023. uz puno rada u vinogradu bilo moguće dobiti vrlo dobro grožđe. Medea je, primjerice, prošli tjedan brala merlot za Punta Grecu. Budući da se Punta Greca proizvodi samo u dobrim godinama, očito je da u nekim dijelovima Istre berba 2023. definitivno nije razočarala.
Obitelj Tomac ove je godine odlučila sav crni pinot iskoristiti za pjenušce. Neće, dakle, biti Tomčeva mirnog crnog pinota. Ipak, Tomci će napraviti bijeli Marany i rizling Rock Star.
Franjo Kolarić rekao nam je da je berba prošla bolje nego što se činilo početkom ljeta, i da će crni pinot ove godine biti vrlo dobra baza za pjenušce: Ružičasti Kolarićev pjenušac Coletti spada među popularnija restoranska pjenušava vina.
Danijel Šarušić iz Mladine (Erdora) kaže da ni količine nisu drastično reducirane, barem na pojedinim plešivičkim položajima.
Viktor Dvanajščak, vinogradar i enolog ambiciozne vinarije Dvanajščak Kozol smatra da nema vinara koji se neće složiti s tvrdnjom da je berba 2023. bila izazovna. “Na sjeveru zemlje ova izjava vrijedi dvostruko!” naglašava Dvanajščak. Ove je godine Međimurje na pojedinim lokacijama dosad zabilježilo 1100 milimetara oborina što je, naravno, posebno otegotna okolnost za ekološke i biodinamičke proizvođače.
Gospodin Dvanajščak drži da se, kad je riječ o kiši i bolestima, ova berba može uspoređivati s 2004. i 2014. “jer takve se berbe zaista dešavaju samo jednom u desetak godina.” Dvanajščak, međutim, ističe da je za razliku od 2004. i 2014. ova godina obilježena i veoma visokim temperaturama, koje su omogućile dobru zriobu grožđa.
Što znači da oni vinogradari koji su uspjeli sačuvati urod, sada raspolažu potencijalno izvanrednim grožđem.
U Međimurju su berbe počele 17. rujna, dakle kasnije nego prethodnih godina, s tim da se pušipel još čeka kako bi dostigao idealne parametre. “Želimo proizvoditi vina s karakterom, a to se ne može postići preranim berbama. U Međimurju nam se nigdje ne žuri.” zaključuje Viktor Dvanajščak.
Direktor bračke Stine Ivica Kovačević rekao nam je da su pošip i vugava zabilježili normalne urode, ali zahvaljujući pravodobnoj zaštiti. Stina je ove godine šest puta špricala. Neki su Stinini kooperanti pak ubrali dvostruko manje grožđa nego lani.
Juraj Sladić, direktor i enolog Testamenta, počeo je brati prije više od mjesec dana, još 20. kolovoza. Prvo je pobran pošip, zatim babić za pjenušac i mirni rose, pa tribidrag, debit, maraština i lasina.
Slijedile su berbe za Babić Dalmatian Dog i Babić Testament, dok se krajem rujna beru plavac i babić za buduću premium liniju.
Juraj Sladić prilično je zadovoljan kvalitetom grožđa: “Unatoč velikoj količini oborina u proljeće, te napadima pepelnice i peronospore naši su se položaji u zaleđu Šibenika još jednom pokazali kao apelacija svjetske klase. Mi ovdje zapravo nismo imali većih problema s bolestima a rijetko smo prskali, samo sumporom i bakrom.
Međutim, urod će biti tridesetak posto manji nego lani, jer nas je u svibnju pogodila žestoka tuča,” zaključuje Sladić.
Vlasnik Nerice Jakša Krajančić iznimno je zadovoljan ovogodišnjom berbom u Čari na Korčuli. “Gledajte, ovo je bila godina kad ste svaki dan morali biti u vinogradu. Nama je pomogla kupnja nove efikasne opreme. E sad, ako ste doslovno svaki dan bili u vinogradu i brinuli se za grožđe, rezultat je bio veoma dobar, kao u našem slučaju.”
Tonči Madirazza, vlasnik velike pelješke vinarije Madirazza, počeo je brati plavac na Dingaču u ponedjeljak 25. rujna. “Prema sadašnjim parametrima, sunčanom vremenu i izgledu grožđa, ovo bi mogla biti vrlo dobra godina za Dingač,” kaže Madirazza. Na terenima gdje je godinama vladala suša, kišno nam je ljeto donijelo neophodnu vlagu, pa je grožđe zaista u odličnom stanju. Maraština i pošip zabilježili su, međutim, manje urode nego lani.”
U Slavoniji i Baranji situacija s berbom nije dobra. Načelno govoreći, prinosi su tridesetak posto manji nego u normalnim berbama, što zbog bolesti što zbog tuče i oluja koje su harale Slavonijom u srpnju.
Osim toga, u pojedinim je dijelovima istočne Hrvatske graševina dozrijevala skoro istodobno kad i rane bijele sorte, što se nikad prije nije dogodilo. Čini se da se pojedini dugogodišnji uzorci ponašanja loze mijenjaju.
U Belju, jednoj od najvećih hrvatskih vinarija, graševinu su ipak brali poslije ranih sorti, u rujnu. Tomislav Pintarić, rukovoditelj vinogradarstva, kaže da je najviše kiše palo u vrijeme cvatnje i oplodnje vinove loze “što je u potpunoj suprotnosti s potrebama biljaka. Velika količina vlage negativno je utjecala na formiranje grozdova, što nepovoljno utječe na ovogodišnje prinose, posebno na crnom sortimentu. Zbog teških vremenskih uvjeta najvažnije je bilo sačuvati kvalitetu grožđa, pa smo na vrijeme poduzeli sve potrebne mjere zašite vinograda,” rekao nam je gospodin Pintarić .
Pintarić dodaje kako je do sad ubrano grožđe vrlo dobre kvalitete, i da se berba obavlja na vrijeme, zahvaljujući novom kombajnu/beračici, koji kompenzira nedostatak radne snage. Pintarić posebno naglašava da sve ubrano grožđe u roku od pola sata dolazi u vinariju što je, naravno, iznimno važno za kvalitetu vina.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
