Kušanja vina obično se ne organiziraju u privatnim stanovima. Osim ako nisu baš jako posebna. Kristijan Floričić, većinski vlasnik vodnjanske vinarije Medea, odlučio je prirediti kušanje eksperimentalnih uzoraka za buduće, kolekcionarsko izdanje Punta Grece u svom modernističkom stanu u centru Pule, zato jer je taj stan pun djela Slavka Kopača, jednog od najvažnijih hrvatskih modernih slikara 20. stoljeća, s ozbiljnom karijerom u francuskom nadrealističkom i art brut miljeu.
Kristijan Floričić želi, dakle, na kolekcionarske edicije Punta Grece, uvjerljivo najboljeg hrvatskog merlota, staviti etikete s Kopačevim djelima, i onda ta izdanja promovirati u inozemstvu skupa s retrospektivom najvažnijih Kopačevih djela u velikim svjetskim muzejima poput pariškog Centra Pompidou. Kolekcionarsko izdanje Punta Grece neće biti samo Punta Greca s novom umjetničkom etiketom.
Kolekcionarsko izdanje Putna Grece, koje bi se moglo pojaviti negdje 2025. ili 2026. godine, bit će zapravo viša linija sadašnje Punta Grece, čija se godišnja proizvodnja ionako rasproda u nekoliko tjedana (Daniela Kramarić ovih je dana novu Punta Grecu iz 2020. proglasila najboljom dosad, s čime se apsolutno slažemo).
A da bi se napravilo još bolje vino od najboljeg hrvatskog merlota, potrebno je pristupiti pomalo nekonvencionalnim istraživačkim i vinifikacijskim praksama. Milan Budinski, jedan do najuglednijih hrvatskih enologa, i Marko Krstačić, dugogodišnji Medein enolog, upustili su se u operaciju identifikacije klonova merlota u vinogradu Punta Greca.
Budinski i Krstačić identificirali su pet različitih klonova pod oznakama INRA 181, INRA 343, ERSA 350, VCR 101 i VCR 494. Jedan klon dolazi iz Pomerola, apelacije gdje se proizvodi Chateau Petrus, neupitno najbolji merlot na svijetu, drugi iz šireg područja Bordeauxa, dok tri stižu iz Italije. Zatim su Budinski i Krstačić zasebno vinificirali i buteljirali pet različitih klonova iz 2002. godine, da bi nam prošlog petka predstavili tih pet vina. Koja se dramatično razlikuju, premda je riječ o istoj sorti iz istog malog vinograda.
Jedno je vino od talijanskog klona bilo kičasto voćno, kao da pijete sok od višnje. Jedno je vino od francuskog klona bila žestoko alkoholno jer taj klon, smatra Budinski, ne odgovara veoma toploj klimi najjužnijeg istarskog vinograda pa prerano prikuplja previše šećera. Ostala su tri klona dala veoma usklađena, elegantna vina.
Nova, kolekcionarska Punta Greca s Kopačevim etiketama bazirat će se na cuveeu tri najuspješnija klona, koji bi trebali spojiti najfinije tanine, snažnu ali ne prenaglašenu voćnost, mogućnost dugog odležavanja i onaj specifični osjećaj plesanja vina na jeziku, koji nazivamo vibrantnošću. Vina će, usprkos petnaestak posto alkohola, biti veoma svježa naprosto zato što to omogućuje terroir Punta Grece.
Milan Budinski pokazao nam je pedološku kartu Istre: les, dakle pješčana podloga, od svih se istarskih vinograda može pronaći jedino u Punta Greci. Lesa ima i u Savudriji, ali tamo nema vinograda. Lesni pješčani nanosi, objašnjava Budinski, nastali su prije dva do dva i pol milijuna godina. Došli su s Alpa i s vulkanskih brda u današnjem Venetu i Lombardiji, pa su prekrili 80 do 90 milijuna godina stare kredne vapnence od kojih je u Istri nastala crvenica. “Punta Greca na poluotoku Marlera nevjerojatno je mala točkica posebnog terroira unutar Istre,”naglašava Budinski. A les, među ostalim, omogućuje visoku svježinu veoma snažnih vina, kakvo je Punta Greca.
Poslije kušanja svih pet klonova ostali smo impresionirani složenim odnosom terroira i različitih merlota iz jednog te istog vinograda. Projekt izrade kolekcionarske Punta Greca vjerojatno je jedan od najambicioznijih i najinovativnijih vinogradarsko vinarskih poduhvata u cijeloj Hrvatskoj: radi se o primjeni višeg ranga znanja i truda u proizvodnji najboljeg mogućeg vina s posve jedinstvenog terroira. Poslije kušanja pet uzoraka klonova iz 2022. popili smo, uz fenomenalni Kumparičkin odležani sir i još premlade bijele tartufe, izvrsnu Punta Grecu iz 2020. koja svakako konkurira za prvo mjesto u izboru hrvatskog Vina godine.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.