Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
U subotu smo večerali u Noelu koji je, sad već uobičajeno, bio gotovo prepun. Uz svoj novi, radikalni i izvrsni ljetni meni, Noel nudi dvije linije wine pairinga. U obje je linije zastupljen Bastiàn Rose, skupa s nekima od najboljih i najtraženijih hrvatskih vina poput Birina Grka, i s veoma uglednim stranim vinima. Noelov suvlasnik Ivan Jug sommelierski je šampion, dakle čovjek koji dokazano i provjereno zna skoro sve o vinima. Što je tu neobično? Neobična je činjenica da do prije dva mjeseca, do Vinistre, nitko nije čuo za Bastiàn, jer Bastiàn lani još nije postojao.
U vrijeme Vinistre pojavile su se prve butelje Bastiàna, zasad samo Malvazije i Rosea. Debitantska Malvazija odmah je osvojila Vinistrinu zlatnu medalju, a Rose se u samo dva mjeseca probio na wine pairing listu jednog od najboljih i najambicioznijih hrvatskih restorana (Bastiàn Rose uskoro bi se trebao početi točiti i u Esplanadinom Le Bistrou). Zaista ne pamtimo da je ijedno hrvatsko novo vino doživjelo tako strelovitu afirmaciju kao Bastiàn.
O prvim danima Bastiàna krajem lipnja razgovarali smo s njegovim vlasnicima Petrom i Ivanom Lekom, ambicioznim i racionalnim zagrebačkim bračnim parom koji se do prije godinu dana nije bavio vinom, ali je imao ozbiljna poslovna iskustva koja sada uspješno primjenjuje i u vinskom biznisu. Razgovarali smo i ručali u podrumu njihova ureda u centru Zagreba, koji ima priručnu kuhinju i manju ali precizno odabranu zalihu vina. Uz sirovog brancina, škampe i poširanog kokota pili smo, naravno, Bastiàn Rose, definitivno jedno od najboljih hrvatskih ružičastih vina, i čvrsto strukturiranu Malvaziju Bastiàn.
Ivan Leko sin je pokojnog Anđelka Leke, dugogodišnjeg vlasnika HUP-a Zagreb, jednog od vodećih hrvatskih hotelskih poduzeća. Ivan Leko dugo je godina radio u hotelskoj industriji.
“Prije otprilike dvije godine počeli smo tražiti zemlju za ulaganje u Istri. Planirali smo nekoliko opcija, uključujući i proizvodnju maslinova ulja,” kaže gospodin Leko. No, onda nam se otvorila mogućnost kupnje vinograda u zapadnoj Istri. Irineo Celega ondje je imao niz izvrsnih položaja, no prerađivao je tek manji dio grožđa, a ostatak je prodavao drugim vinarima. Tijekom pandemije gospodin Celega odlučio je prodati i vinograde. Mi smo uskočili, pregovarali nekoliko mjeseci i kupili njegove vinograde koji se se nalaze na nekima od zaista najboljih pozicija u Bujštini. Od kupljenih oko 35 hektara zemlje, veći dio je pod vinogradima, a ove godine već smo posadili dodatna tri hektara mlade loze. Na livadu na Bracaniji kraj konobe Morgan, iznad Veraldinih vinograda, također tek treba zasaditi lozu. Budući da smo osim navedenog kupili još neke vrhunske položaje u zapadnoj Istri, u konačnici ćemo pod nasadima imati oko 40 hektara. I eto, lani smo odradili prvu berbu, s tim da je dio grožđa pripao bivšem vlasniku pa su zato lanjske količine Bastiàna vrlo male. No, mi ni ne želimo postati prevelika vinarija.”
Poslije kupnje zemljišta, drugi ključan korak u razvoju Bastiàna bio je dogovor s Milanom Budinskim, vodećim hrvatskim enologom. “Čuli smo ranije za Budinskog. Čitali smo o njemu,” kaže Ivan Leko, “Nazvali smo ga i poslije samog jednog ručka s njim razumjeli smo da nam se namjere u mnogočemu podudraju. Budinski želi proizvoditi najbolja moguća vina na najprirodniji mogući način. Mi smo zagovornici ekološke proizvodnje. Čvrsto vjerujemo u što prirodniju poljoprivredu. Vidjeli ste i sami kad ste obilazili naše vinograde da su oni zatravljeni, da se među redovima loza sade razne druge kulture. A to je samo jedan element. Mislimo da je vrijeme heribicida i pesticida prošlo, pa će naš cilj biti što brža tranizicija u potpuno prirodnu proizvodnju. Budinski ima otprilike jednaku viziju poljoprivrede i vinarstva u Istri. Posve sam siguran da smo imali jako puno sreće što smo se dogovorili s njim. Ponosni smo na prve rezultate,” zaključuje Leko.
Treći važan element jest sam brend: Bastiàn je brendirala zagrebačka agencija Fabular, koja se izdvojila iz famoznog Brend Doctora. Fabular okuplja ljude koji su dobili sva moguća međunarodna priznanja za brending i dizajn, uključujući i Red Dot. “Tim Fabulara krajnje savjesno pristupa poslu,” kaže Petra Leko. “Istražili su sve moguće datoteke i povjesnice o Bujama kako bi pronašli elemente koji se mogu koristiti za brendiranje naše vinarije. Ime Bastiàn jedan je od rezultata tog istraživanja, dolazi od Sv. Sebastijana, jednog od dva bujska sveca zaštitnika. Drugi je, naravno Sv. Servul po kojem je nazvana pivovara San Servolo.”
Sveti Sebastijan prikazan je na slici Mučenje Svetog Sebastijana iz 18. stoljeća koja se pripisuje mletačkom umjetniku Giuseppeu Camerati. U bujskoj crkvi Svetog Servula nalazi se i skulptura Svetog Sebastijana izrađena 1737. godine. “Lokalno stanovništvo Sv. Sebastijana na dijalektu zove San Bastian, pa smo se poigrali s naglaskom na a,” objašnjava Petra Leko, “Na taj način željeli smo dati na važnosti tradiciji, a ujedno smo postigli da ime izgleda profinjeno. Naposljetku, četvrti važan element izgradnje Bastiàna bit će vinarija na brijegu pored glasovitog restorana Morgan, s koje će se vidjeti cijela zelena zapadna Istra”.
Vinarija koju projektira Tomislav Ćurković iz studija Dva arhitekta, koja se zbog administrativnih razloga ne može početi graditi prije iduće jeseni, zaokružit će brend Bastiàn. Vinarija će imati dvostruku svrhu: u njoj će se naravno proizvoditi vino, ali će biti i kulturno okupljalište i mjesto za evente, kao što su to brojne moderne vinarije u svijetu i u Hrvatskoj. Zapadna Istra Bastiànovom će vinarijom u Bracaniji dobiti reprezentativan javni prostor.
Na kraju ručka, kad smo s Rosea prešli na Malvaziju, koja dobiva s vremenom provedenim u boci, pitali smo Petru i Ivana Leku kada očekuju početak povrata ove prilično velike investicije. “Mislimo da bi se novac mogao početi vraćati u vrlo razumnom roku, računamo na otprilike tri do pet godina,” suglasni su. Racionalan stav prema povratu investicije pokazuje da je Bastiàn čvrsto utemeljen novi vinski projekt, jedan od najčvršćih u Hrvatskoj.
Namjera da se na oko četrdeset hektara proizvodi maksimalno 200 tisuća butelja jasno demonstrira da vlasnici Bastiàna nisu megalomani nego ljudi koji su precizno definirali cilj. A taj cilj jesu vrhunska prirodna vina koja se proizvode u skladu s prirodnim i povijesnim okruženjem i koja, naravno, moraju donositi novac.
Foto/Saša Ćetković
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
