Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Dr. Nikola Mirošević (77) najvažniji je hrvatski vinski znanstvenik poslije Drugoga svjetskog rata. Autor brojnih stručnih knjiga i monografija, dugogodišnji predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo na zagrebačkom Poljoprivrednom fakultetu, profesor Mirošević sudjelovao je u više značajnih vinogradarskih i vinski projekata, među kojima se posebno izdvaja Korlat.
Korlat, s kojeg danas dolaze istoimena crna vina koja redovito dobivaju međunarodne nagrade i koja vrlo dugo mogu dozrijevati, do prije dvadesetak godina bio je tek veliki kamenjar na lijepom položaju iznad Benkovca. Dr. Mirošević osmislio je i vodio pretvaranje tog brutalnog stjenovitog područja u jedan od danas najspektakularnijih i najznačajnijih dalmatinskih vinograda.
Zašto ste izabrali baš taj prostor za projekt novih Badelovih vinograda? Što ste specifično vidjeli na njemu?
Ideja o Korlatu rodila se još negdje krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina u PK Zadar (dr. A. Medin, ing. Z. Bušić i drugi) kad Badel još nije bio zainteresiran. Ta je ideja mirovala do poslije Oluje, kad je nestalo sirovine iz Nadin Blata za Badelovu vinariju u Benkovcu, jer su ti vinogradi uglavnom propali, a i podijeljeni su među braniteljima i stanovnicima okolnih sela.
Badel je zato aktivirao ideju o Korlatu, pa s kolegom Slavkom Pinčićem krenulo u ozbiljne poslove koji su povjereni meni. Pristupili smo obilasku predmetnog položaja kako bismo utvrdili morfološke značajke reljefa i stekli dojam o ukupnosti staništa za organizaciju proizvodnje grožđa. Potom smo iskopali mrežu geološko-pedoloških profila na cijeloj površini kako bi uzorkovali tlo, ocijenili postotak zastupljenosti tla u odnosu na kamen, utvrdili slojevitost kamena koja je mogla biti horizontalna i time nepovoljna za razvoj korijena i tome slično.
Na temelju tih istraživanja pristupilo se davanju ocjene i izradi idejnog projekta. Cijeli je položaj okrenut u smjeru jug-jugozapad, što znači da su ekspozicije povoljne, s cjelodnevnim osunčanjem tehnološki prihvatljivog nagiba. Zastupljenost tla u odnosu na kamen iznosi oko 30 posto. Kamen je vertikalno slojevit što je dobro za lozu, a tlo je dobro opskrbljeno hranjivima i ima dobar kapacitet supstrata za vodu.
I onda se zapravo počelo mljeti kamen?
Na osnovu svih ovih čimbenika odlučeno je da se krene s poslovima pripreme terena za sadnju. Cijeli je teren podriven riperom do dubine 80-100 centimetara , sustavom križa, čime su veliki kameni komadi locirani i kasnije razbijeni. Potom je izvršena meljava gornjeg sloja kamenitog terena do dubine od četrdeset centimetara, a potom sadnja loze u tako pripravljeni supstrat.
Znalačkim izborom podloge i sortimenta, uvažavajući pritom sve ekološke parametre, osnovan je vinograd na položaju Korlat. Svi su parametri zadovoljavali, osim problema s bukom koja je mogla postati prijetnja, no ustanovili smo da ne izaziva negativan utjecaj na rast i razvoj loze. Tako pripremljeni proizvodni proces davao mi je čvrstu sigurnost u uspjeh cijelog projekta, u čemu nismo pogriješili.
Što je bilo najteže u pretvaranju Korlata iz kamenjara u vinograd?
Najteže je bilo odlučiti se za ukupni zahvat. Kad je riječ o samoj izvedbi, dolazilo je do određenih nesporazuma između projektanta i investitora oko početka sadnje, nabavljenih cijepova s jedne strane i nepripremljenosti tla za sadnju s druge strane. U samom tijeku sadnje, tvrtka koja nam je obavljala strojnu sadnju iz neopravdanih je razloga izmjestila stroj za sadnju, pa je sadnja kasnila. Sadili smo u kasno proljeće, pa je moglo doći do neuspjeha zbog suše. No, hvala Bogu ljeto je bilo vlažno, a rezultati izuzetni.
Kako ste zadovoljni kvalitetom vina s Korlata? Što je po vašem mišljenju posebno u tim vinima?
Premda ih više ne pratim u detalje, načelno mislim da vina s Korlata spadaju među uspješnija na hrvatskom tržištu.
Mislite li da je Korlat podesan za organski uzgoj?
Čini mi se da preduvjeta ima, ali za potpuno ocjenu mikro i makroklime na ovom staništu, što je najvažnije za uspješnu organsku proizvodnju, bilo bi potrebno provesti detaljnija istraživanja.
Mislite li da bi na Korlatu mogle uspijevati bijele sorte, poput pošipa?
Mislim da bi neke bijele sorte polučile dobar rezultat u posebnim proizvodima, ali respekt crnima. Pošip je sorta visokog standarda u vinogradu. S obzirom na njezine biološke značajke, pošip bi u proizvodnji na Korlatu zahtijevao poseban tehnološki tretman. Osobno bih je ispustio iz planskog promišljanja proizvodnje na Korlatu.
Foto/Damir Hoyka
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
