Kult plave kamenice - logotip
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

EKSKLUZIVNO: MIŠEL SIROTIĆ, AURA Selimo u nove, mnogo veće prostore, mijenjamo bocu za Teranino i planiramo širenje na Zapadu

Buzetska Aura najveća je hrvatska privatna destilerija. Buzetska Aura također je najuspješnija hrvatska privatna destilerija. Aura je lanjsku godinu završila s višemilijunskom dobiti, što je uistinu senzacionalan rezultat za biznis u isključivom obiteljskom vlasništvu, koji ne proizvodi milijune litara.

Prošle smo srijede razgovarali s Mišelom Sirotićem, vlasnikom Aure. Sirotića smo intervjuirali u sve boljem restoranu Old River na cesti kraj Mirne, od Buzeta prema Motovunu. Uz ručak nismo pili koktele ni jaka pića, nego Brečevićevu Malvaziju Piquentum i Ipšin crni cuvée Santa Elena. Sirotić ima i prilično dobar ukus za vino.

Što su glavni Aurini pravci razvoja?

Dakle, radi se o dva smjera razvoja. Prvi je daljnji razvoj maloprodaje. Aura sad ima 31 trgovinu. Najveći dio, njih 24 su naše (20 trgovina u Hrvatskoj i 4 u Sloveniji). Imamo i sedam franšiznih trgovina. Povećat ćemo broj dućana i tu vidimo daljnji smjer razvoja, jer su dućani ne samo financijski efikasni već jačaju brend i tržišnu poziciju te uvelike pomažu našoj veleprodajoj mreži.

sirotici
Osnivači i vlasnici Aure Daša i Mišel Sirotić

Zagrebačka Aura u Mesničkoj, otvorena početkom zime, u prosincu je imala promet iznad svih očekivanja, a za njom ne zaostaju ni trgovine poput one u Karlovcu također otvorene u prosincu prošle godine. Takvo poslovanje pokazuje da su mailovi naših kupaca koje dobivamo kad negdje otvorimo novu trgovinu potpuno istiniti. Ljudi nam se, naime, često zahvaljuju što smo u njihovom gradu otvorili Auru. Kada analiziramo poslovanje pojedine trgovine jasno mi je da je to točno, što je sjajan osjećaj. U planu nam je postupno širenje maloprodajne mreže, prvenstveno prema zapadu, ali to su planovi za neko buduće razdoblje. 

Ne planirate otvarati trgovine u Bosni i Srbiji?

Zasad ne. Naša su pića dosta tražena u te dvije zemlje. U Bosni i Hercegovini imamo izvrsnog distributera. Ali, kad je riječ o našim trgovinama, gledamo u smjeru Zapada. 

Prije ručka, u kušaonici, rekli ste nam da ćete monobrendirati vaše trgovine: što to točno znači?

U pripremi za ovu sezonu fokusirali smo se na monobrendiranje naših trgovina. Naš je cilj da svi proizvodi koji se prodaju u Aurinim dućanima nose Aurin brend. Takav način poslovanja relativno je rijedak na našem tržištu, ali je uobičajen u razvijenijim zemljama, zbog čega za nas predstavlja i izazov i značajan iskorak.

Kako bismo to ostvarili, potrebno je zadovoljiti niz preduvjeta: razviti kvalitetne, atraktivne i financijski održive proizvode, uspješno ih integrirati u 31 postojeću trgovinu te osigurati adekvatne skladišne kapacitete za taj prošireni asortiman.

Najvažniji prioritet pritom nam je vrhunska kvaliteta proizvoda koji nose naš potpis. Dugoročno, planiramo da i preostali proizvodi u našoj ponudi, uz rakije, likere, ginove, džemove, ulja i octove koje sami proizvodimo upotpunimo sa pažljivo odabranim, specijaliziranim asortimanom usklađenim s našim brendom.

Pojedine proizvode već smo razvili u suradnji s dugogodišnjim partnerima, sve redom tvrtkama koje proizvode prehrambene proizvode iznimne kvalitete, poput buzetske Delicije s kojom smo razvili svoju liniju keksa bez šećera ili Harisse s kojom smo kreirali 12 vrsta biljnih i voćnih čajeva te rapske Vilme koja za nas već dugi niz godina izrađuje Aura čokolade. No, ima tu još mnogo posla, i u narednom razdoblju ćemo se posvetiti tome.

Dakle, svi proizvodi u našim trgovinama bit će brendirani kao Aura. Uvjeren sam da monobrendiranjem jamčimo i bolju prepoznatljivost, ali i garantiramo visoku kvalitetu svega što se prodaje u Aurinim dućanima. 

Što je drugi smjer razvoja?

Drugi smjer razvoja odnosi se na unapređenje tehnoloških i proizvodnih uvjeta. Trenutačno poslujemo u disperziranim prostorima u kojima se na različitim lokacijama odvijaju proizvodnja i skladište, što otežava organizaciju.

Stoga smo u pripremi uređenja jedinstvenog proizvodnog centra u Buzetu, nedaleko od naše destilerije, u kojem bismo na jednom mjestu objedinili proizvodnju, skladišne kapacitete, uredske prostore i sve ostale ključne funkcije. Time želimo postići veću operativnu učinkovitost i višu razinu kvalitete u organizaciji poslovanja.

Tako bi, na više tisuća kvadrata, čitavo poslovanje bilo smješteno na jednom mjestu. Radi se o velikoj, višemilijunskoj investiciji, koja će se sasvim sigurno isplatiti. Veliki fokus u narednom razvoju staviti ćemo na modernizaciju proizvodnog pogona. Time ćemo moći udvostručiti proizvodnju, bez značajnog rasta radne snage.

Vidite, Aura je dosad funkcionirala tako da smo, kad bismo trebali povećati kapacitete, zaposlili šest novih ljudi, pa osam novih ljudi, pa deset novih ljudi. Budući da Buzet nije turistička destinacija, mi smo to mogli. U Rovinju ili Poreču takav bi model razvoja, temeljen na domaćoj radnoj snazi, bio potpuno nemoguć. Aura zajedno sa ”Slovenskom Aurom” sada zapošljava 186 radnika. 

Modernizacija i objedinjavanje proizvodnje na jednom mjestu omogućit će nam veću produktivnost uz jednak broj zaposlenih. Planirane izmjene obuhvatile bi i izmjene u pojedinim dijelovima proizvodnje poput ručnog etiketiranja boca. Posebno se to odnosi na proizvodnju Teranina, našeg najvažnijeg pića. Teranino se, kao što svatko može vidjeti, etiketira ručno, što je priličan izazov s obzirom na visoku nakladu. Mi punimo više od 300 tisuća boca Teranina godišnje.  Novim robotima doskočiti ćemo tome da se naše boce mogu strojno etiketirati, što će nas učiniti puno efikasnijima.

Ono što definitivno ostaje isto je naša destilerija, s kotlovima za kuhanje gina i bačvama za maceraciju bilja i voća, jer jako nam je važno gostima pružiti potpuni doživljaj i prezentirati im kako nastaju naša pića.

Što je sa starom školom u Momjanu, u kojoj ste planirali otvoriti Kuću Teranina?

Nismo odustali od tog projekta, samo smo privremeno usporili njegovu realizaciju.  Dva su razloga.

Prvo, bili smo i vremenski i financijski zauzeti otvaranjem novih trgovina. Drugo, Kuća Teranina mora imati jako razvijen ugostiteljski segment. Trenutačno smo supruga i ja bili zauzeti drugim projektima i nismo se stigli posvetiti tome, a voljeli bi da to bude stvarno jedna posebna priča, kakva priliči našem najbitnijem proizvodu. U planu je organizirati Kuću Teranina s vrlo snažnim ugostiteljskim segmentom, ozbiljnim barom, a vjerojatno i restoranom. I za takav smjer moramo se ekipirati kvalitetnim i iskusnim suradnicima.  No, Kuća Teranina sigurno će se otvoriti u dogledno vrijeme.

U poslovnim se krugovima govori da ste dobili više ponuda za prodaju Aure. Je li to točno?

Istina je da je bilo neslužbenih ponuda, neke su bile i veoma visoke, međutim destilerija Aura je neodvojivi dio naše obitelji, ona je puno više od poslovnog projekta, ona je naš život. U petnaest godina gotovo ni iz čega stvorili smo vrlo ozbiljnu tvrtku i kvalitetan i prepoznatljiv brend. Naš svakodnevni rad, od ranog jutra do kasnih večernjih sati, u potpunosti je posvećen Auri. Upravo zato ne želimo se odreći nečega što smo sami stvarali i u što smo uložili toliko truda, vremena i energije. Naš je cilj da destilerija, pod našim vodstvom, nastavi rasti,  i kvalitativno i financijski i da to bude priča koja će trajati generacijama.  

Hrvatsko tržište destilata iz dana u dan sve je konkurentnije. Svaki se mjesec pojavi neka nova destilerija. Kako gledate na hrvatsku destilersku renesansu?

Mislim da je to izvanredno. Iskreno govoreći, kad su svi počeli proizvoditi teranino, kratko sam se vrijeme osjećao pomalo ugroženo. No, pokazalo se da se naš Teranino počeo još bolje prodavati. Isto vrijedi i za druga pića koja su iznimno tražena na tržištu, poput Limoncella, Teranina Creme ili ginova Karbun. Ona se uglavnom prodaju brže nego što ih možemo proizvesti.

Pojava sve više novih, kvalitetnih brendova očigledno je potaknula kupce da se okrenu hrvatskim destilatima. Danas mi je iznimno drago što se na tržištu javljaju nove destilerije. One stimuliraju rast kvalitete i jačaju nacionalnu scenu jakih pića.

Planirate li ove godine lansirati nova pića?

Ove godine ne. Nedavno smo pustili u prodaju seriju kremastih likera: Teranino Creme, Limoncello Creme, Lješnjak Creme, Pistacchio Creme i Čokolada Creme. Prve reakcije tržišta veoma su pozitivne. Mislimo da je to dovoljno za 2026. No, nikad se ne zna.

Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.