U KRUGU, KOD KUĆE Nova vinarija najbolje šampanjerije u povijesti smještena u malom Ambonnayu, jedna je od najljepših u Europi 

Ovog su nam ožujka u Krugu poslije uobičajenog obilaska podruma prvo natočili Vintage iz 2000. godine. Nikad, ali baš nikad nismo probali šampanjac koji nije recentno degoržiran, s toliko svježine, dubine i vibrantnosti. Krug iz 2000. godine, degoržiran negdje 2011, unikatni je primjer šampanjca koji se pomlađuje s godinama. Prvi smo put Krug iz 2000. godine probali krajem 2011. također u Krugu, u maloj ulici Rue Coquebert na broju 5, udaljenoj dvadesetak minuta brzog hoda od reimske Katedrale.

Krug iz 2000. godine tada još nije imao etiketu. Točila nam ga je osobno, legendarna Maggie Henriquez, dugogodišnja predsjednica Kruga koja je relativno nedavno iz najbolje šampanjerije na svijetu prešla u Baccarat, jednu od najboljih manufaktura kristala na svijetu. Poslije tastinga neetiketiranog, netom degoržiranog Kruga s gospođom Henriquez, Krug iz 2000. godine još smo nekoliko puta probali u raznim Michelinovim restoranima i u vinskim barovima, da bi nam ga, eto, sredinom ožujka 2025. otvorili tijekom našeg drugog posjeta Krugu u zadnje dvije i pol godine.

Krug iz 2000. godine apsolutno je impresivan: riječ je o jednom od najboljih šampanjaca proizvedenih unatrag tridesetak godina, premda nevoljko moramo priznati da zaostaje za laserski preciznim, brutalno aristokratskim Krugom iz 2008. godine koji je dominirao tastingom za našeg boravka u Reimsu u listopadu 2022. No, 2008. danas se opravdano smatra jednom od najuspjelijih berbi u sveukupnoj povijesti moderne Champagne, dakle od tridesetih godina prošlog stoljeća, do danas.

“A sad nešto sasvim drugo,” najavila je elokventna Krugova ambasadorica Dayse Costa. Pa je zatim gospođa iz Krugova Odjela gostoprimstva donijela posve netipični Vintage Krug iz 2011. koji se prije par mjeseci pojavio na tržištu. I uistinu, Krug iz 2011. ne sliči ni na jedan Krugov godišnjak koji smo dosad probali, a probali smo baš sve od 1989. godine nadalje.

Berba 2011. u Champagni baš i nije zavrijedila osobite komplimente. No, Krug raspolaže golemom mogućnošću selekcije jer vinarija i njeni kooperanti beru s točno 250 različitih položaja. Sama vinarija posjeduje oko 30 posto vinograda potrebnih za godišnju proizvodnju Kruga, koja nije velika: varira između 400 i 500 tisuća butelja. Usporedbe radi, Moët et Chandon proizvodi oko 30 milijuna boca godišnje. Krug iz 2011. uobičajeno je otmjen i perfektan, ali je lepršav, voćan i lagan i nema zapravo, puno stilskih veza s dosadašnjim Krugovim berbama. S obzirom na jedinstven i neupitan status u konoserskoj zajednici, Krug si može dopustiti da povremeno lansira i stilski netipična vina.

Vrlo je moguće da je Krug iz 2011. proizveden zato što vinarija nije imala dovoljno grožđa da napuni vintage ediciju iz briljantne berbe 2012. Krugov je glavni šampanjac Grande Cuvee, koji se sastoji od šest ili sedam različitih berbi, ali se uvijek temelji na jednoj berbi. Budući da je vehementna 2012. dala veoma malo grožđa, Krug je donio tešku odluku da preskoči Vintage iz 2012. kako bi skoro sve grožđe iz tog godišta otišlo u Grande Cuvee. A Grande Cuvee je, hvala na pitanju, u standardno senzacionalnom stanju. U Krugu smo ovog ožujka probali više Grande Cuveea. Onaj baziran na kišnoj ali na kraju uspješnoj berbi 2016, s rezervnim vinima koja idu sve do 1998, sada je ekscentrično bogat ali još uvijek mlad. Grande Cuvee temeljen na berbi 2011. i degoržiran prije pet ili šest godina, trenutno je u genijalnom stanju: vino je raskošno, kremasto, ultravibrantno s blagim, dobro pogođenim tercijarnim elementima, sa skoro zastrašujućom kiselinom i minutama dugim završetkom. Tek smo u playoffu, u ponovljenom kušanju, vrlo teška srca odlučili da nam se Krug iz 2000. godine više sviđa od Grande Cuveea baziranog na 2011. A u Krugovu podrumu još se može vidjeti nekoliko boca slavne berbe 1928. 

Richard Juhlin, Robert Parker pjenušavih vina, smatra Krug iz 1928. najvećim šampanjcem svih vremena. Zanimljivo je da pojedine boce u Krugovoj arhivi stoje naopako, druge stoje uspravno a tek je jedan dio položen. Sve zavisi o procijenjenom stanju pojedine berbe, i sve razbija onu notornu predrasudu brojnih hrvatskih enologa i sommeliera da se vinske boce moraju čuvati položene. Naravno da ne moraju, za što postoji bezbroj različitih razloga.

U Krugovu smo podrumu ponovno prošli kraj prastarih keramičko-metalnih tankova koji su služili za čuvanje rezervnih vina, kao i pokraj bezbroj pupitresa, stolova za remuage. Remuage (riddling na engleskom) važan je proces u proizvodnji klasičnih pjenušavih vina, tijekom kojeg se boca postupno zakreće i okreće prema dolje, da bi se talog skupio u grliću boce kako bi se degoržacijom mogao izbaciti. Degoržacija je jedan od preduvjeta za proizvodnju klasičnih pjenušavih vina.

Remuage se sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća radio ručno. Zatim su uvedeni mehanički stolovi, koji remuage obave za šest do sedam dana. U Krugu se, međutim, dio boca i dalje okreće ručno, što traje oko devedeset dana: Krugov majstor za remuage odlučuje koje boce idu u mašinu, a koje se okreću ručno. U ulici Coquebert, u koju se Krug uselio 1866. godine, 23 godine pošto je emigrant iz Mainza Josef Johann Krug najvažniju šampanjeriju na svijetu, vino se odnedavno više ne proizvodi.

Vinarija Krug preselila se u Ambonnay, epicentar šampanjskog crnog pinota, malo mjesto s točno 962 stanovnika u kojem živi i Krugova veleposlanica Dayse Costa. U Ambonnayu se, među ostalim, nalazi i Clos d’Ambonnay, najmanji Krugov vinograd koji zauzima samo 0,66 hektara (neki izvori kažu da je Clos ipak veći i da se prostire na puna 0,84 hektara). U Clos d’Ambonnay proizvodi se, isključivo u veoma dobrim berbama, između 3500 i 4500 butelja najskupljeg šampanjca do danas. Boca Clos d’Ambonnaya, blanc de noirsa napravljenog isključivo od crnog pinota, na Wine Searcheru trenutno bilježi prosječnu cijenu od 3416 dolara. Clos d’Ambonnay prvi je put proizveden od grožđa iz čuvene berbe 1995.

Emma Serres šefica Krugova PR-a, kaže da nova Krugova vinarija koja se zove Joseph, omogućuje Krugu da centralizira skoro sve svoje aktivnosti vezane uz proizvodnju šampanjca.

Nova vinarija, u simboličkom smislu veća od malog Ambonnaya, zauzima 9500 kvadratnih metara podijeljenih na osam individualiziranih podruma i na pet zasebnih vinarija. Joseph sadrži i 330 različitih tankova za vinifikaciju i kupaže. Joseph zasad nije otvoren za posjetitelje, baš kao što ni Krug u Reimsu nije otvoren za bilo koga izvan profesionalne zajednice. Krug ni danas ne želi biti komercijalan. Kult Plave Kamenice dobio je Krugovo dopuštenje da objavi niz fotografija nove vinarije, koja se u stručnim krugovima smatra jednom od najspektakularnijih na svijetu. 

Krugovu novu vinariju dizajnirala je pariška arhitektonska agencija AW2, koju vode Reda Amalou i Stephanie Ledoux.  Zanimljivo je, međutim, da će se važan dio proizvodnje šampanjca i dalje odvijati u starom kompleksu u Reimsu. Krugovi šampanjci nastavit će odležavati ispod male uske Rue Coquebert, umjesto u novom hi-tech podrumu. Čini se da Krug ne želi ugrožavati specifičnu klimatsko-mikrobiološku atmosferu u kojoj dozrijevaju njegovi neusporedivi šampanjci.

Kuća Krug osnovana je 1843. godine u Reimsu. Sve do pretkraj prošlog stoljeća bila je u obiteljskom vlasništvu. Zatim je Krug preuzela grupa Remy Cointreau, koja je najbolju šampanjeriju na svijetu 1999. godine prodala LVHM-u. Korporacijsko vlasništvo nije ugrozilo Krugovu kvalitativnu ekskluzivnost, niti je devalviralo poznatu izreku: There is Champagne and there is Krug. Krug u Hrvatskoj distribuira zagrebačka MIVA.

Fotografije vinarije Joseph/Romain Berthiot (uz dopuštenje kuće Krug)

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.