Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Martha redatelja R.J. Cutlera pomalo podsjeća na njegove dokumentarce o Billie Eilish i Anni Wintour. Cutler je očigledno fasciniran ženskom ambicijom i emocionalnom problematikom koja se uz žensku ambiciju tradicionalno veže.
Dokumentarac o Marthi Stewart koji je na Netlix stigao 30. listopada, koristi fotografije iz njenog života, intervjue sa članovima njene obitelji i prijateljima (mnogi su u filmu samo glas) ali najbolji dio filma je sama Martha Stewart koja iz svoje divne kuće u Hamptonsima, umjereno botoksirana i umjereno rezignirana, komentira najzanimljivije događaje svog života.
Martha Stewart i R.J. Cutler efikasan su tandem. On svoj film lijeno bazira na općepoznatim kontroverzama i manama junakinje ne pokušavajući zakopati dublje, a ona oštroumno i hladno zakucava na ključnim momentima, gušeći u korijenu svako neugodno pitanje.
U svakom dokumentarcu o celebrityjima s A liste koji je Netflix objavio zadnjih godina, pristup tim celebrityjima plaćen je kvalitetom. Svaki taj dokumentarac jedno je dosadno dugometražno PR priopćenje. Marthu se, međutim, nipošto ne smije stavljati u isti koš s filmovima o Schwarzeneggeru, Beckhamovima ili nedajbože Harryju i Meghan. Ne zato što je J.R.Cutler bolji redatelj, već zato što je Martha Stewart nemjerljivo zanimljivija osoba.
Dokumentarac Martha, biografije žene oko koje se javnost nikad nije složila je li tek glorificirana domaćica ili medijski genij, nije ni sekunde dosadan. Naprotiv. Jedva da stignete procesuirati sve šokove, skandale, uspjehe i katastrofalne izbore žene koja je izmislila sve što danas podrazumijevamo pod lifestyle industrijom.
Martha Stewart danas ima 83 godine. Nijedna svjetska urednica lifestyle časopisa i portala, nijedan influencer još nije napravio ništa originalnije pa čak ni vizualno bitno drukčije od onoga što je Martha Stewart radila još 1970-tih, prije više od 50 godina.
Martha Stewart, rođena Kostyra, odrasla je u New Jersreyu, u tipičnoj američkoj obitelji niže srednje klase. Imala je problematičnog oca, rasista, nasilnika i patološkog perfekcionista, zbog čijih je čestih otkaza kao tinejdžerica morala početi zarađivati kao manekenka. Taj problematični otac naučio je Marthu sve o vrtlarenju, a razumna i snažna majka o kuhanju i vođenju kućanstva. Tako se to barem prikazuje u dokumentarcu. Ne ulazi se u teški odnos oca i kćeri i utjecaj koji je on možda imao na Marthu.
Sa svojim oskudnim obiteljskim naslijeđem Martha Kostyra je kao stipendistica došla na elitni ženski Barnard koledž u New Yorku. Nije bila osobita studentica ali je bila cool, bila je popularna i imala je sreće. Djevojka koju je na predavanja dovozio vozač s Rolls Royceom zamolila je Marthu da ode na spoj s njenim smotanim bratom. Smotani brat bio je Andrew Stewart, student prava na Yaleu, nasljednik obitelji bogataša i pripadnika njujorške društvene elite.
Martha i Andrew su se zaljubili, vjenčali, odmah dobili kćer i tako nezreli i zbunjeni nastavili zajedno živjeti, prvo na Manhattanu a onda daleko na selu u okolici New Yorka. Martha Stewart udala se iako joj je otac to zabranio, nije htio da mu se kćer uda za židova. S mamom je nekako sašila vjenčanicu i preko noći postala bogata supruga, umjereno dokona i privilegirana do bola. Sa svojom čarobnom kućom i vrtovima, Stewarti su živjeli hipsterski ideal njujorškog visokog društva. Ne znamo pritom kako je obitelj Stewart prihvatila siromašnu Poljakinju iz Jerseya. Je li se Martha uklopila u njujorško društvo. Postoji li možda neki neugodan razlog zbog kojega su se Martha i Andrew iz jednog od najljepših stanova na Manhattanu povukli u ruševnu kuću na selo, iako su i oni i njihova mala kćer Alexis tamo bili nesretni i izolirani. Nijedno se od tih pitanja ne postavlja.
Doznajemo da je Marthino i Andrewovo bračno putovanje trajalo punih pet mjeseci, da je Martha na njemu otkrila europsku gastronomiju u punom sjaju, i da je svako jelo, vino i namirnicu zapisala u svoje dnevnike. Znamo i da je Martha u jednom trenutku Andrewu rekla da, žele li se preživjeti, moraju preseliti u Hamptons. To su ujedno i jedini momenti u filmu u kojima vidimo Marthu kao strastvenu, borbenu ženu koja nešto osjeća. Ali što je njena strast? Jesu li to hrana i sretna obitelj ili novac, uspjeh i utjecaj? Uza sve te nejasnoće i površnosti, dokumentarac Martha ne uspijeva sakriti istinu. Martha Stewart nije vaša uobičajena lifestyle ikona. Ona je Rupert Murdoch s kuhačom.
Marthin brak s Andrewom Stewartom raspao se zbog njegovih nevjera. Prikazujući sebe kao žrtvu, Martha Stewart otpuhuje svaku primjedbu o njenim vanbračnim izletima koji su počeli već na medenom mjesecu: “To je bilo ništa, nula.” Je li se zaista udala iz ljubavi ili da pobjegne od svoje mizerne obitelji? Uzaludno je i pitati. Kćer Marthe Stewart u dokumentarcu priča da je imala traumatično, usamljeno djetinjstvo, “živjela sam u krajnje neugodnom domu”. Martha Stewart hladno sliježe ramenima. “Rodila sam s 19, bili su takvi običaji. Majčinstvo mi nikad nije sjelo.” Praktički nijedna osoba koja je dulje surađivala s Marthom Stewart ne govori u ovom dokumentarcu. Vidimo samo video zabilješke sa snimanja njenih emisija, u kojima Martha šikanira tehničare i pomoćno osoblje. Marthin poslovni uspjeh komentiraju uglavnom novinari.
Jedini mali, neznatni znakovi ranjivosti Marthe Stewart pojavljuju se u dijelu filma koji govori o njenom suđenju i odlasku u zatvor početkom 2000-tih i kad priča kako ju je njen dugogodišnji partner Charles Simonyi, milijarder koji se obogatio kao izumitelj Microsoft Officea, ostavio nakon što je izišla iz zatvora.
Martha Stewart je problematična osoba. Ali je veća od života i zato vrijedi gledati ovaj film. Njena nesaglediva ambicija nije lišena autoironije. Nesposobna za empatiju i posve nezainteresirana za ljude, ona uporno promovira vrijednosti rada, znanja, slobode i uključivosti. Neprihvaćenost u višem društvenom sloju pretvara u nove životne mogućnosti. U zatvoru ne očajava nego pokreće inicijativu za pobljšanje uvjeta i uči zatvorenice kuhati.
Martha Stewart milijunima je žena svoju traumu i perfekcionizam godinama prodavala kao poželjni stil života a da joj to nitko nije zamjerio. Jer Martha Stewart nije prodavala maglu. Ona zaista zna kuhati, razumije se u ono što radi i prva je shvatila da čovjek sebe i svoj privatni život može pretvoriti u brend. Ono se smatralo antipodom uspjehu i produktivnom životu pretvorila je u komercijalne kategorije, otvarajući mogućnost i drugima da “ni iz čega” stvore biznis. Martha Stewart sve je to radila kompetentno i inteligentno, iako nam film ne daje baš nikakav kontekst njenog poslovnog rasta.
Martha Stewart počela je kao mlada domaćica koja je kućnim partyjima pokušala izgraditi društveni status u Hamptonsu. Tako je počela raditi i catering za svoje bogate susjede. Originalan i sofisticiran, catering Marthe Stewart brzo se razvio u milijunski biznis. Onda je Martha jedno vrijeme radila kao brokerica u poznatoj firmi na Wall Streetu. U vrijeme kad na Wall Streetu nije bilo nijednog ženskog WC-a, Martha Stewart radila je ravnopravno s morskim psima, dok nije izgubila silne novce jednom klijentu. Onda se naglo odlučila vratiti loncima i puricama. Ne pitajte zašto ni kako, ništa se u filmu ne objašnjava o toj zanimljivoj epizodi u životu Marthe Stewart. Ono što jest nesporno je da je Martha Stewart imala nepogrešiv poslovni instinkt: želi li uspjeti, vjerovala je, u svemu mora biti prva na tržištu, a to znači da mora kontrolirati apsolutno sve u svojim poslovnim poduhvatima.
Kad su joj početkom 80-tih ponudili prvi ugovor za kuharicu (muž joj je tad već bio u izdavačkom biznisu) postavila je uvjet da mora voditi kompletnu produkciju i da knjiga ne smije biti samo zbirka recepata već priručnik o filozofiji i stilu sofisticiranog života kod kuće. Reagan je došao na vlast godinu dana ranije, počinjala je velika era konzumerizma, yuppie kultura ostavljala je golemi prazan prostor za reformu domesticiteta. Knjiga je bila toliko uspješna da je iduće naslove odlučila izdavati sama kako bi jasnije komunicirala svoj brend.
Uspjeh knjiga potaknuo je Marthu Stewart da pokrene lifestyle časopis koji će se zvati po njoj. Ideju Martha Stewart Magazina u cijelom su New Yorku podržala samo dva izdavača. Ali dva najjača: vlasnik vlasnik Condé Nasta Si Newhouse i vlasnik NY Posta Rupert Murdoch. Newhouse, međutim, zbog zakonitosti svoga brenda nije mogao izdavati časopis s imenom osobe, a Murdoch je upravo pokretao Fox News i nije imao kapaciteta za print. Martha je ipak pronašla izdavača, a njeni su časopisi postali toliko uspješni da je pokrenula niz ekstenzija, od specijaliziranih izdanja za vjenčanja do onih za bebe, otkupila njihov izdavački biznis i utemeljila vlastitu medijsku korporaciju. Investitori su bili sumnjičavi. Nisu bili raspoloženi ulagati u brend koji je zapravo osoba. “Što ako je udari autobus?” pitali su se.
Martha Stewart među prvima je, kao i Murdoch, uvidjela da print umire i da će biznis morati širiti na televiziji. Što će joj, naravno, donijeti i veći utjecaj. Ne u politici kao Murdochu, već u industriji robe široke potrošnje. Tako je nastala Martha Stewart Living Omnimedia, prva multimedijska korporacija u povijesti utemeljena isključivo na jednoj osobi i njenom privatnom životu. Kobrendiranjem s Kmartom, gigatnskim američkim lancem jeftinih supermarketa, Stewart je proširila svoj brend na najmasovniju publiku. Nakon izlaska na burzu 1999. Martha Stewart, tvrdi se u filmu, postala je prva milijarderka u povijesti Amerike. “Što ako je udari autobus?” pitali su se i dalje potencijalni ulagači. Marthu Stewart nije udario autobus. Udarilo ju je američko pravosuđe.
J.R. Cutler ni postavlja pitanje je li Martha Stewart početkom 2000-tih doista sudjelovala u insider tradingu kad je par dana uoči propasti firme svog bliskog prijatelja prodala njene dionice. Autor filma ne propituje ništa, moramo vjerovati Marthi da je žrtva jer je samo slušala svog brokera. Bio je to golemi skandal. Tabloidi su dočekali trenutak osvete. Martha Stewart, koja vam godinama uzima pare nabijajući vam na nos da ne možete biti savršeni poput nje, zapravo je gora od vas, poručivali su s naslovnica. Martha Stewart nikad se nije oporavila od tog skandala. Godine 2003. osuđena je na pet mjeseci zatvora i dvije godine uvjetno. Nisu joj dokazali insider trading, u neobičnoj presudi proglašena je krivom za laganje u istrazi. Njena je kompanija propala, a budući da kao osuđenica za kazneno djelo više nije smjela biti direktorica ničega, nije ju mogla spašavati. Nakon izlaska iz zatvora i jednog neuspješnog televizijskog angažmana, povukla se u anonimnost svog imanja u Hamptonsima.
Zanimljivo je da je istragu koja je uništila karijeru Marthe Stewart vodio James Comey, tada novi nadobudni šef FBI-ja poznat i kao čovjek koji je uništio Hillary Clinton kad je u samom finišu njene predsjedničke kampanje protiv Donalda Trumpa 2016. objavio da je nezakonito koristila državne mail servere. Naravno da Comeya, tu pravovjernu policajčinu koji je radije izgubio posao nego da pogoduje Trumpu kao 45. predsjedniku Amerike, u filmu prikazuju kao seksista, još jednog eksponenta patrijarhata uroćenog protiv uspješnih žena. Ali nemamo izbora, Marthina je uvijek zadnja.
Kraj u kojem pratimo nevjerojatni medijski povratak Marthe Stewart, najzabavniji je dio ovog dokumentarca. Bilo je u starom svijetu, u vrijeme kad presude za kaznena djela celebrityje nisu lansirale u Bijelu kuću nego su ih bacale na marginu. Briljantni PR-ovac Justina Biebera, koji je bio upao u nevolje zbog presude za napad na paparazze, zaključio je da bi karijeru svoga klijenta mogao spasiti jednim dobrim roastom, klasičnom američkom zabavom u kojoj se oko neke osobe okupe njeni prijatelji i kolege pa je brutalno vrijeđaju. Pod u filmu neobjašnjenim okolnostima, na roast Justina Biebera na Comedy Centralu, koji je jamčio nevjerojatnu gledanost, uz tada najvruće zvijezde poput Kevina Harta, Willa Ferrella i Ludacrisa, pozvana je i zaboravljena Martha Stewart.
Mlada i uglavnom nebjelačka publika u Comedy Centralu nije imala pojma tko je ta stara gospođa koja sjedi kraj Snoop Dogga. Marthin nastup, međutim, zasjenio je sve. Umjesto da rešeta Justina Biebera za kojega vjerojatno nije znala ni tko je, Martha je pola sata iz rukava sipala urnebesne šale na vlastiti račun. Publika se gušila od smijeha zbog Marthinih neuspjeha, godina, zatvora i ljubavnika, a ona je preko noći uskočila među najrelevantnija imena pop kulture. I to u bitno drukčijim okolnostima od onih u kojima su je otkazali.
Više nije bila jedina žena u mačističkim firmama Wall Streeta. Nije bila nepoželjna konkurencija moćnim izdavačima. Imala je novog zaštitnika, Snoop Dogga. I najvažnije, imala je Instagram, platformu koja je i ne znajući da to čini estetiku i ideologiju Marthe Stewart pretvorila u tržište vrijedno desetke milijardi dolara. Sa 4,8 milijuna followera i neočekivanim kobrendingom sa Snoop Doggom, Martha Stewart ponovno je postala ikona. I to ikona mlađe generacije.
Dokumentarac nas ostavlja bez odgovora na pitanje zašto je Martha Stewart u ovoj zadnjoj fazi karijere odlučila prodavati svoju neobično seksualiziranu, MILF verziju. U svjetlu svega što se trenutno otkriva o Hollywoodu to je opravdano pitanje. Ne znamo ni kakva je stvarna priroda njenog odnosa sa Snoop Doggom.
Što se Marthe tiče, važno je da je opet prva i da je komercijalno. U ranim osamdesetima, Martha Stewart je najstarija žena na naslovnici Sports Illustrated, časopisa koji su proslavile jedva punoljetne krasotice u bikiniju. Njen Instagram krasi neobičan broj rubno seksualnih fotografija, ali što se core sadržaja tiče, Martha Stewart i dalje je inovativnija, zabavnija i relevantnija od mnogih na Instagramu. Ima dvije popularne TV emisije, partnerstva s nizom brendova za kućanstvo i to je dovoljno. I sama u filmu priznaje da su je stresovi i porazi usporili. “Ne možeš se vječno reinventati,” kaže.
Ne znamo kakvi su danas poslovni planovi Marthe Stewart ni koliko vrijedi njen biznis. Je li Martha Stewart danas sretna žena? Je li se pomirila sa svojom prošlošću? Kako iz današnje perspektive gleda na svoj život, kako vidi budućnost? Ništa o tome svemu ne znamo nakon gledanja Marthe, osim onoga što nam je sama rekla. A njen odgovor je samo jedan: “Možemo li preći na sretnije teme?”
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
