Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Tvrdi se da porečka Agrolaguna, najveća istarska vinarija s više od 600 hektara nasada pod lozom, nikad nije buteljirala teran kao samostalnu sortu. Stariji kupci poput nas znaju, međutim, da je Laguna 80-tih masovno buteljirala teran. Lagunin se teran buteljirao u bordoškoj boci s bež/smeđom etiketom i prodavao u Unikonzumovim supermarketima kao i u nizu restorana. Točno je, međutim, da Agrolaguna u modernom vremenu unatrag dvadesetak godina nije buteljirala teran. Što će se uskoro promijeniti.
Prošlog smo tjedna u društvu Josipa Barišića, glavnog Lagunina enologa i šefa proizvodnje njenih ulja i sireva, probali prvi Lagunin teran u 21. stoljeću. Premda dolazi iz lanjske berbe što znači da je još u embrionalnoj fazi, taj bi teran mogao postati senzacionalno relevantan. Game changer, rekao bi Barišić, koji je tri godine radio u kalifornijskim vinarijama.
Zašto bi Lagunin teran, koji će se buteljirati u liniji Festigia, mogao postati senzacionalan? Zato što je riječ o teranu koji je dizajniran da se pije mlad, ali koji nije banalan. Uzorci prvog Terana Festigia prepuni su tamnog crnog voća s naglaskom na Luxardo višnje iz kompota, teranski svježi, obojeni famoznom zečjom krvlju, puni zrelih tanina, ali i jako komunikativni. Teran Festigia iz 2023. sada će se neko vrijeme odmarati u različitim vrstama drva, da bi došao na tržište negdje 2025. I odmah će biti užitan. I tako će se Agrolaguna pridružiti Marku Fakinu i Ivanu Kadumu kao jedinim proizvođačima vrhunskog terana koji se može piti odmah. Fakin je velika vinarija, no i neusporedivo manja od Lagune.
Kadum je mala obiteljska vinarija barem kad je riječ o vinima koja izlaze na tržište pod etiketom Kadum. A Laguna je jedna od četiri najveće hrvatske vinarije, s golemim dosegom u distribuciji. Što znači da Lagunin Teran Festigia, bude li i u konačnom izdanju toliko privlačan kao vino koje smo nedavno probali u Poreču, može potaknuti oblikovanje novog žanra terana. Veliki klasični terani Morena Coronice, braće Benvenuti, Klaudija Tomaza i Franca Cattunara moraju čekati cijelu vječnosta da bi se približili vrhuncu, što dugoročno govoreći jest njihova strateška vrlina.
Međutim, mladi vrhunski teran koji se odmah može piti, jedan je od novih imperativa istarskog i hrvatskog vinskog tržišta. I utoliko par gutljaja koje smo popili s Barišićem mogu signalizirati početak novog, komercijalno, enološki i gastronomski važnog trenda. Iako je zauzeo veći dio ovog teksta, Lagunin budući Teran Festigia nije bio u fokusu našeg porečkog kušanja. Probali smo nekoliko malvazija iz recentne berbe, zatim još jedno novo vino, izvrsni Premium Rose, kao i niz uzoraka merlota koji se mogu pretvoriti u velika internacionalna vina. Malvazija Festigia iz 2023. punit će se u vrlo visokoj nakladi, većoj od 150 tisuća boca.
Kušali smo je usporedno s berbom 2022. koja je osvojila zlatnu medalju na lanjskoj Vinistri. Berba 2022. šira je i kremastija, ali Malvazija Festigia iz 2023. definitivno je bolja, zato što je dobila onaj teško dostižni vertiklani element koji vino čini eluzivnim i vibrantnim.
Festigia 2023. ulazi u kategoriju najboljih malvazija koje je Agrolaguna dosad napravila. Kušali smo i vino koje zasad na radnoj etiketi nosi samo oznake XX. Riječ je o blago maceriranoj malvaziji iz Vižinade koja dubinom i ekstremno slanom mineralnošću najavljuje potencijal velikog, veoma dugovječnog vina. U Laguni još nisu sigurni pod kojom će etiketom buteljirati XX. Sasvim smo sigurni da ga moraju posebno istaknuti.
Zatim je na red došao redoviti novi Rose, koji je uobičajneo voćno cvjetan i iz godine u godinu nudi nevjerojatnu vrijednost za novac jer košta manje od sedam eura a svugdje po Europi osvaja relevantna priznanja. No, organolpetički i gastronomski puno je značajniji premijerni Premium Rose, koji također još nema etiketu i buteljirat će ga u luksuznoj, trbušastoj boci.
Novi je Lagunin rose suh kao Chateau Miraval, karakteran kao neki od rosea iz Domaines Ott, blijed kao aristoratski provansalac i neodoljivo lakopitak. Zanimljivo je da se u blendu nalazi čak i carmenere, francusko crno grožđe koje nosi dobar dio čileanske vinske industrije. Do prije sedam dana nismo imali pojma da se bilo gdje u Hrvatskoj, pa ni u Laguninim vinogradima, uzgaja carmenere. Porečki smo tasting završili kušanjem više uzoraka merlota iz 2022. s različitiih položaja, odgojenih u raznim vrstama drva.
Neka od tih vina doslovno su fenomenalna. Mogu se uspoređivati s najboljim istarskim, hrvatskim i regionalnim merlotima: intenzivna su, vrlo zrela, svježa i veoma sočna i slasna, s visokim alkoholima koji su već sad dobro integrirani. Ti merloti pokazuju da bi se Laguna mogla upustiti u proizvodnju single vineyard etiketa ravnopravno s malim butiknim vinarijama.
Kušanje u Agrolaguni ohrabruje. Iznimno je važno da najveća regionalna vinarija drži tako visoku razinu kvalitete i da stalno, iz berbe u berbu, podiže ambicije. No, najvažniju esencijalnu vijest iz Agrolagune ne možete kušati ni popiti. Laguna, naime, iduće godine kani zasaditi još 70 hektara vinograda. Strateški je problem hrvatske vinske scene nedostatak grožđa. Stoga je vijest o sadnji novih 70 hektara vinograda upravo senzacionalno značajna.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
