Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Kina je još uvijek druga najveća svjetska ekonomija, ali u sve više područja je zapravo najjača. Jedno od zanimljivijih i zadnjih godina najbrže rastućih je proizvodnja luksuzne hrane. Kineski kavijar, primjerice, trenutno novi većinu globalne proizvodnje i izvoza. Raste prodaja kineskih tartufa, kineske farme proizvode tisuće tona gusje jetre godišnje.
Najveći dio luksuzne kineske hrane guta njihovo domaće tržište, ali Kina vrlo agresivno i strateški ide prema globalnoj dominaciji u ovom sektoru. Regionalne vlasti u Kini, posebno u poljoprivrednim zonama, prema državnom planu snažno potiču proizvodnju hrane više vrijednosti. Najveći napredak je u Yunnanu, istočnom Shandongu i središnjem dijelu pokrajine Anhui. Prosječno svaki treći ili četvrti proizvod koji trenutno kupujemo, proizvodi se u Kini. Cilj kineske države je da do 2050. godine to bude svaki drugi proizvod.
To se odnosi i na skuplje poljoprivredne proizvode, od čaja (Kina aktivno pokušava oteti Japancima tržište matche) preko trešanja i orašastih plodova do delikatesa. Prema podacima koje je nedavno objavio Financial Times, na izvozu kavijara Kina radi jedan od svojih najvećih trgovinskih suficita (ukupni kineski trgovinski suficit je veći od bilijun dolara u 2025.)
Rast proizvodnje kavijara u Kini od 1990-tih do danas promijenila je svjetsko tržište ove luksuzne delikatese. Kaluga Queen, brend razvijen pod paskom kineskog ministarstva poljoprivrede, danas je najveći svjetski dobavljač kavijara. Proizvodi 260 tona jaja ikre godišnje, što je više od trećine globalne proizvodnje. Prije 13 godina Kina je izvozila 12 milijuna dolara kavijara godišnje, oko 14 posto svjetskog izvoza. Do prošle godine, izvoz je narastao na 98 milijuna golara i oko 43 posto svjetskog izvoza kavijara, važan faktor u ovom rastu bila je ruska invazija na Ukrajinu koja je isključila ruski kavijar s tržišta.
Sada, pak, izvoz najviše potiče usporavanje kineskog gospodarskog rasta i pad domaće potražnje, posebno nakon što je partija srezala troškove službenih ručkova, večera i reprezentacije. Bez obzira na ova ograničenja, na Zapadu nitko ne može konkurirati kineskoj cijeni rada, liberalnijoj regulativi i brzim proizvodnim ciklusima kao ni logistici. A i kineski ekonomisti tvrde da se domaća potražnja polako oporavlja.
Kina ubrzano postaje i jedan od najvećih svjetskih proizvođača foie gras, iako nemaju tradiciju proizvodnje gusje jetre. Kina danas proizvodi desetak tisuća tona foie gras godišnje, oko trećine svjetske proizvodnje. Francuska je i dalje lider na tom tržištu. Centrala kineskog foie gras je provincija Shandong, gdje se uzgaja pet milijuna gusaka i proizvodi pet tisuća tona gusje jetre. S
handong sam pokriva sedamdest posto domaće potražnje, ostatak pokriva provincija Anhui. Industrija foie gras u Kini nije posve nova, razvila se 80-tih godina kad je dopušten uvoz francuskih Landes gusaka. Kineski restorani mahom koriste domaći foie gras jer je bitno jeftiniji od uvoznog, a razvoj domaće proizvodnje do danas je snizio cijene 40 posto, pa je foie gras postao bitno dostupniji Kinezima. I u ovom sektoru Kinezi kupuju većinu proizvodnje, a najjača izvozna tržišta su Japan, EU, Bliski istok i jugoistočna Azija. Zbog stroge europske regulative motivirane okrutnim metodama proizvodnje (šopanje gusaka), u EU se ne uvozi puno kineskog foie gras.
Posebno je zanimljiv rast izvoza kineskih tartufa. Kineski crni tartufi nemaju nikakve veze. Ne samo kvalitetom. Kineski tartuf je Melanosporum indicum, a europski je Tuber melanosporum. Kineski tartufi bitno su manje aromatični i nemjerljivo jeftiniji od europskih crnih tartufa. Zato se masovno koriste u mediokritetskim proizvodima i pripravcima od tartufa, ali nažalosti u nekim restoranima. Kineski tartufi beru se u okrugu Yongren, u Sečuanu pa sve do Mongolije.
Tradicionalno, crni tartuf u Kini se smatrao bezvrijednim i njima su se hranile svinje. Danas je rastuća industrija koja zbog kombinacije cijene i tragične neobaviještenosti zapadne publike, ulazi duboko u teritorij europskim tartufarima. Godišnja proizvodnja kineskih crnih tartufa procjenjuje se na nekoliko stotina tona, što je značajan dio globalnog tržišta crnih tartufa iako, ponavljamo, kineski tartufi nemaju veze s europskim crnim tartufom. Najjača izvozna tržišta su Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjeni Arapski Emirati. Autentična kineska luksuzna hrana, poput školjke abalone koje proizvedu oko deset tisuća tona godišnje, izvozi se gotovo isključivo u Aziju.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
