SPIRALA NEUSPJEHA U srpnju smo zabilježili 2 posto manje dolazaka i 1 posto manje noćenja nego lani. A lani smo zabilježili 2 posto manje dolazaka nego 2023.

Danas su objavljeni službeni turistički podaci za srpanj. U srpnju je, dakle, Hrvatsku posjetilo dva posto manje gostiju nego lani. Ostvareno je jedan posto manje noćenja nego lani. Ovi su podaci potvrdili ono što je vidio svatko tko je u srpnju boravio na moru: gužvi nije bilo. No, mnogo je gore što se radi o kontinuitetu pada turističkih brojki. U srpnju 2024. Hrvatski je turizam zabilježio dva posto manje dolazaka gostiju nego u 2023. godini, uz 0,5 posto rasta broja noćenja, za što su bili zaslužni domaći turisti kojih je bilo 7 posto više nego 2023. Stranaca je bilo znatno manje.

Hrvatski turizam, prema službenim brojkama, u samom vrhuncu sezone pada drugu godinu zaredom. Svaki CEO čija bi tvrtka padala drugu godinu zaredom, a da ne posluje u izvanredno nepovoljnim okolnostima ili da nije u velikom investicijskom ciklusu, odmah bi dobio otkaz. Istodobno, turizam u konkurentskim zemljama snažno raste, katkad i po dvocifrenoj stopi.

No, ministar turizma Tonči Glavina neće dobiti otkaz zbog dva razloga. Prvo, dvogodišnji uzastopni pad hrvatskog turizma velikim je dijelom posljedica zaista autodestruktivne, pomalo sulude strategije hrvatskog turizma, koju je Vlada usvojila u vrijeme dok je ministrica turizma bila nesretna Nikolina Brnjac, mnogo nekompetentnija osoba čak i od samog Glavine, koji dosad ničim nije pokazao da se razumije u ozbiljna turistička pitanja. 

Drugo, za negativnu spiralu hrvatskog turizma, koja se, eto, ubrzava iz ljeta u ljeto, nije kriva jedino Vlada ni duboki hrvatski strukturni problemi poput nedostatka hotela i nepostojanja zaista luksuznih, svjetski prepoznatljivih hotelskih brendova. Za debakl hrvatskog turizma krivi su i brojni privatni poduzetnici, koji se pokušavaju ponašati kao da je turizam bankomat bez naknada i bez odgovornosti prema troškovima. 

Nevjerojatnih 860 eura za Dom Perignon u dubrovačkoj Nautici toliko je uvredljiva cijena da ona ne kompromitira samo Nautiku i Dubrovnik, nego i poštene restorane u Istri i na Kvarneru. Isto vrijedi i za 70 eura za lokalna vina u mnogobrojnim dalmatinskim lokalima, za 300 eura za Moët na Korčuli, i za činjenicu da golema većina restorana na Jadranu ne poštuje minimalne profesionalne standarde.

Hrvatski se turizam brzo kreće prema najnižoj točki od 2009. godine do danas. To ne vrijedi samo za Dalmaciju, nego i za mnoge lokacije u Istri i na Kvarneru, s naglaskom na zaista grozne restorane na rovinjskoj rivi i lošinjskoj rivi. Isto vrijedi i za otok Pag, gdje osim Boškinca i još najviše dva ili tri restorana, ne postoji ništa vrijedno trošenja novca. Hrvatski turizam, ponavljamo po stoti put, sigurno neće propasti, jer je hrvatska obala prelijepa i lako dostupna. Ali, sa sadašnjom državnom strategijom turizma i s neprofesionalnim, katkad doslovno razbojničkim ponašanjem brojnih ugostitelja i iznajmljivača, hrvatski turizam dosta nezaustavljivo srlja prema dolje.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.