Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Robert Bertoša iz Kaldira kraj Motovuna jedan je od najkompetentnijih eksperata za istarsku vinsku scenu. Naime, prije nego što se u potpunosti profesionalizirao u obiteljskoj vinariji, gospodin Bertoša radio je u glavnom istarskom laboratoriju za analizu vina u Višnjanu, pa njegovi kolege kažu da je Bertoša jedini čovjek u Istri koji zaista, posve točno, zna što se nalazi u svakom pojedinom istarskom vinu.
Robert Bertoša čovjek je koji preferira polagani, održivi rast. Bertoša još ne planira izgradnju monumentalnog vinskog podruma niti organizira prevelike vinske promocije, premda je lanjskog kolovoza priredio spektakularni event Sunset and Wine. Bertošina kušaonica nalazi se na jednom od ljepših položaja u istarskoj unutrašnjosti, na strmom rubu Kaldira. Robert Bertoša, koji razumije skoro sve što se može razumjeti o istarskim vinogradima i vinima, polako ali sigurno i vrlo promišljeno zauzima različite, djelomično nišne segmente domaćeg vinskog tržišta.
Bertoša je, dakle, vodeći istarski proizvođač sivog pinota, sorte koja je tražena svugdje u Hrvatskoj i kojom se na nacionalnoj razini seriozno bavi samo Franjo Kolarić Coletti. Bertoša, nadalje, proizvodi vrlo, vrlo dobar pjenušac, vjerojatno najbolji u Istri iza Veraldine linije klasičnih pjenušavih vina. Robi Bertoša na vrijeme je uskočio u trend motovunskih terana: njegovi terani mogu se uspoređivati s vinima zasad popularnijih motovunskih vinara.
Robert Bertoša skupa s braćom Rossi i braćom Deklić (iako je od njih bitno stariji) predstavlja sigurnu, visokokvalitetnu budućnost istarskog vinarstva. Naposljetku, Vina Bertoša, koja se sad brendiraju kao Berba, mogu se pohvaliti nekima od najprivlačnijih etiketa u Istri. Za dizajn Bertošinih vina zaslužan je Studio Sonda iz Vižinade, dizajnersko-marketinška agencija dokazane međunarodne reputacije. Prilično smo sigurni da će za najviše pet godina brend Bertoša/Berba dominirati mnogim istarskim i nacionalnim vinskim kartama.
Možete li nam opisati glavne proizvodne procese u vašoj vinariji? Radite li selekciju grožđa?
Selekciju grožđa ne radim direktno u podrumu zbog nedostatka strojeva, ali cilj mi je nabaviti ih kako bih mogao imati kvalitetniju preradu. U međuvremenu se trudimo odraditi selekciju u vinogradu, od početka vegetacije pa do berbe, kako bismo dobili što bolju kvalitetu grožđa.
Koliko vremena prolazi od branja do dolaska grožđa u vinariju?
Manja smo vinarija i u tom pogledu imamo vrlo brzu preradu, beremo manje količine u danu i beremo ručno s manje radne snage.
Na kojim temperaturama fermentirate?
Temperatura je široki pojam zbog toga što vinificiramo svaku poziciju zasebno i zahtijeva posebne uvjete. Selekcijom kvasaca doprinosimo kvaliteti vina, tako da se temperatura kreće od 13 do 16 stupnjeva.
Koliko dugo traju fermentacije?
Pretežito 18-22 dana.
Koliko dugo macerirate bijelo grožđe?
Maceraciju ne radimo svake godine, a kad je radimo, ovisi o stupnju zrelosti grožđa.
Čime bistrite vino?
Kako bi vina bila stabilna na bjelančevine, upotrebljavamo bentonit.
U kojim sve fazama dodajete sumpor?
Sumpor je antioksidans i njega svakako trebamo u podrumu. Bitno ga je dozirati u manjim količinama od prerade pa do punjenja.
Radite li korekciju kiseline?
Korekcija kiselina ovisi o godini. Ako je potrebno, korigiramo u zakonskim okvirima.
U čemu sve odležavate vina?
Zasad za odležavanje koristimo barrique i velike bačve od 1000 litara koje su nam se pokazale odlične za naš stil proizvodnje u proteklih osam godina.
Koliko dugo vina odležavaju u bocama prije puštanja na tržište?
Nastojimo da svježa vina odleže barem mjesec dana do dva mjeseca, a odležana od šest mjeseci do godinu dana.
Što smatrate najvažnijim segmentom rada u podrumu? Koji su najvažniji dijelovi podrumske opreme?
Svaki dio u podrumu je važan, ali prerada je svakako izuzetno bitna, kao i sami počeci fermentacije. Stoga je i svaki dio opreme u podrumu bitan; od najmanje pumpe, preše, cisterne do filtera i ostalog. Tehnologija se mijenja, nove stvari su svakako dobrodošle, ali kada bih morao izdvojiti, rekao bih da su posebno bitni higijena podruma i rashladni sustav, a trebamo voditi i računa da vino što manje pretačemo.
Može li se u teškim berbama radom u podrumu napraviti dobro vino?
Vinograd je vrlo bitan faktor i tu treba odraditi maksimum da dobijemo vrhunsku sirovinu. Naravno, u teškoj berbi imat ćemo puno više posla u podrumu, ali s današnjom tehnologijom, znanjem i iskustvom možemo odraditi dobar posao i izvući najbolje iz sirovine.
Kaldirski enolog Robi Bertoša vodeći je proizvođač sivog pinota u Istri. Bertošini sivi pinoti naginju venecijanskom svježem i neobaveznom stilu, ali su zapravo dosta ozbiljniji i supstancijalniji od industriji sivih pinota iz Veneta. Ako bismo trebali birati između Bertošina sivog pinota, i talijanskih pinota grigio u sličnom rangu cijene, u devet od deset slučajeva izabrali bismo Bertošu.
Rose Extra Brut klasični je pjenušac koji se proizvodi od 70 posto terana i 30 posto sivog pinota. U Istri malo tko koristi sivi pinot za pjenušce, no Bertošin primjer pokazuje da se sivi pinot zapravo vrlo uspješno nadopunjuje s teranom, prirodnom bazom za pjenušce. Riječ je o veoma uspjelom pjenušcu, koji se dobro slaže s pršutima, istarskim kobasicama, tjesteninom s rajčicama ali i s klasično skuhanim rižotima.
Teran iz 2021. najbolje je vino koje je Robi Bertoša dosad buteljirao. Bertošin Teran iz 2021. ujedinjuje iskričave kiseline, solidanekstrakt i snažne, čiste voćne arome, koje imaju potencijal prerastanja u kompleksan bouquet. Tanini su zreli i glatki, a boja purpurno crna.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
