Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Kad pomislim na crnu sortu vinove loze koja obilježava kontinentalnu Hrvatsku, a nije autohtona nego alohtona, prvo mi na pamet pada frankovka. Kolijevka frankovke sorte je Austrija, gdje je poznata kao Blaufränkisch i zasađena na približno tri tisuće hektara, ponajviše u regiji Burgenland. Genetskim istraživanjem utvrđeno je da je frankovka potomak Biele Beline Velike i Crnog Silvanca, a njezino ime povezuje se s Franačkom državom iz 5. stoljeća.
Poznata je i pod brojnim sinonimima:
U Hrvatskoj je kao vrhunsko vino prvo zaštićena Iločka Frankovka. Tijekom Domovinskog rata, proizvodnja je prestala zbog privremene okupacije tog kraja, no nakon mirne reintegracije i povratka prognanika obnovljena je i kvaliteta vina je znatno unaprijeđena. Danas na tržištu postoji bogat izbor frankovki, najviše iz Slavonije (vinogorja Orahovačko-Slatinsko, Feričanci, Đakovo), Moslavine (Voloder–Ivanić Grad) i Plešivice.
Sada, kada sam iznio neke opće poznate činjenice o frankovki, želim istaknuti i njezinu poziciju na tržištu, kako hrvatskom, tako i inozemnom. Austrijanci su, primjerice, izvrsno pozicionirali svoj Grüner Veltliner, ali se i dalje muče s plasmanom Blaufränkischa. Nažalost, isti problem imaju i naši vinari s pozicioniranjem ove zahvalne sorte koja daje izvrsne rezultate u kontinentalnoj Hrvatskoj. Posebno bih istaknuo vinogorje Feričanci, gdje je vinarija Feravino prva počela proizvoditi frankovku u premium segmentu, s ambicijom da ovu sortu, koja se u 12. stoljeću smatrala plemenitom i mjerilom kvalitete i prestiža, ponovno postave na vinsku kartu — ako ne Europe, onda barem Hrvatske. Zanimljivo je da upravo novi val vinskih entuzijasta sve više cijeni sorte koje odražavaju terroir i autentičnost, što frankovki daje dodatnu tržišnu priliku.
Moram istaknuti nešto što često naglašavam i na radionicama: pravilno korištenje drvenih bačava ključno je za frankovku. Novo drvo naglašava sortnost i voćnost te zaokružuje vino, dok pretjerano korištenje već korištenih bačava ili predugo odležavanje može “zarobiti“ vino i ugušiti njegovu svježinu i prepoznatljiv karakter. Moderan pristup crnim vinima, pa tako i frankovki, teži voćnosti, eleganciji, strukturi i kompleksnosti, ali uz očuvanje pristupačnosti vina koja ne traže dugotrajno odležavanje. Tržište danas traži vina spremna za uživanje relativno brzo — a frankovka sa svojom prirodnom kiselinom i voćnim karakterom idealno odgovara tim zahtjevima.
| Zemlja | Lokalni naziv | Glavni stil vina | Tipično tlo | Napomena |
|---|---|---|---|---|
| Austrija | Blaufränkisch | Elegancija, srednje tijelo, visoka kiselina, tamno bobičasto voće, začini | Vapnenačka i škriljasta tla Burgenlanda | Fokus na eleganciji i dugovječnosti |
| Mađarska | Kékfrankos | Voćnost (višnja, šljiva), začini, ponekad više alkohola | Ilovača, glinena i vulkanska tla (Sopron, Eger, Szekszárd) | Često se kupažira u Bikavéru |
| Njemačka | Lemberger | Svjež stil, višnje, začinsko bilje, umjereni tanini | Vapnenačka tla Württemberga | Frankovka/Moravka |
| Slovačka/Češka | Frankovka/ Moravka | Laganog do srednjeg tijela, višnje, herbalne note | Ilovača i pjeskovita tla | Manje izražen drveni utjecaj |
| Hrvatska | Frankovka | Srednje tijelo, tamno voće, začini, dobra kiselina | Les, ilovača, vapnenac (Slavonija, Plešivica, Moslavina) | Najbolje pozicije: Feričanci, Ilok |
| Način odležavanja | Utjecaj na stil vina | Prednosti | Nedostaci/Rizici tlo |
|---|---|---|---|
| Inox (nehrđajući čelik) | Svježe, voćno, naglašena kiselost, čisti sortni karakter | Idealno za mlada vina, čuva svježinu i voćnost | Može nedostajati kompleksnosti i strukture |
| Novo drvo (barrique 225 litara ili veće) | Dodaje tanine, začine, kompleksnost, zaokružuje vino | Podiže kompleksnost i eleganciju, podržava odležavanje | Ako je pretjerano, može prekriti sortni karakter i voće |
| Već korištene bačve (+2 godine) | Blaži utjecaj drva, očuvana voćnost, lagana mikrooksidacija | Očuvanje svježine uz blagu slojevitost | Previše korištene bačve mogu dojam ‘umornog’ vina |
| Ako vino nije dovoljno strukturirano, može djelovati ‘razvodnjeno.’ | Minimalan utjecaj drva, blaga mikrooksidacija, više terroira | Balans svježine i kompleksnosti | Ako vino nije dovoljno strukturirano, može djelovati ‘razvodnjeno’ |
Frankovka, osobito s najboljih položaja i uz pažljivo vinificiranje, može pokazati iznenađujući potencijal odležavanja, razvijajući složene tercijarne arome uz zadržavanje živosti. Po mom mišljenju, frankovka nije samo sorta. Ona je ogledalo povijesti, terroira i truda vinara kontinentalne Hrvatske. Smatram da potencijal ove sorte u Hrvatskoj još nije do kraja iskorišten i vjerujem da nas upravo frankovka može pozicionirati kao ozbiljnog proizvođača crnih vina s kontinentalnog podneblja.
Frankovka Martin Albus iz 2020. vjerojatno je najbolje crno vino orahovičke vinarije dosad i jedno od najboljih slavonskih crnih vina koje se pojavilo na tržištu.
Feravino je prvo počelo proizvoditi frankovku u premium segmentu i utoliko odigralo pivotalnu ulogu u njezinoj afirmaciji u Hrvatskoj.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
