Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Iločki podrumi jedna su od najvećih hrvatskih vinarija. Iločki su podrumi u posljednje dvije godine počeli dubinski mijenjati strukturu svoje proizvodnje. Sve je manje jednostavnih svakodnevnih vina pa su iločki podrumi, primjerice, ukinuli liniju bag-in-box. Sve je više ambicioznih vina pa su Iločki podrumi lani uveli ediciju Sofija, koja se sastoji od tri vrlo kompleksna vina namijenjena vrhunskoj gastronomiji, s dugom mogućnošću odležavanja. Iločko vinogorje potencijalno je jedno od najspektakularnijih u Hrvatskoj.
Položaj Principovac nesumnjivo spada među najvrednije hrvatske vinograde. Međutim, Iločki su podrumi zasad jedina veća iločka vinarija koja je dovoljno ambiciozna da bi sustavno proizvodila vina dostojna podunavskog terroira. Iločki podrumi pune čitav niz stilski raznolikih vina: od bazičnih monosortnih butelja s navojnim čepom, preko linije vrhunskih monosortnih vina s plutenim čepom koja predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac, do niza predikatnih vina koja u pogodnim berbama spadaju među najbolja desertna vina u Hrvatskoj. Iločki slatki traminci zaista mogu biti osobito vrijedni i u internacionalnim okvirima.
Edicija Sofija, lansirana lani, predstavlja ulazak Iločkih podruma u svijet kompleksnih suhih vina najviše kvalitete. Edicija Sofija zasad obuhvaća tri vina: graševinu, dosta impresivni cuvee graševine i chardonnaya i još vrlo mladi cabernet sauvignon. Sve grožđe dolazi s položaja Sofija; riječ je o vinogradu Iločkih podruma koji je najbliži Dunavu, nazvanom po grofici Sofiji Odescalchi, supruzi osnivača prve iločke vinarije. Vina iz edicije Sofija dosad su najsofisticiranija suha vina proizvedena u Iločkom vinogorju. Enološko vinogradarska ekipa Iločkih podruma u intervjuu za Vinski izvještaj Kulta Plave Kamenice detaljno objašnjava razlike između vinifikacije svježih vina, predikatnih vina i vina Sofija.
Možete li nam opisati glavne proizvodne procese u Vašoj vinariji. Radite li selekciju grožđa?
Selekciju grožđa radimo tako što prije berbe pratimo šećer, kiseline i druge parametre i već u toj fazi odlučujemo o kategorijama budućih vina. U berbi se radi selekcija grožđa koje se bere ovisno o tome hoćemo li ga koristiti za kvalitetna, vrhunska, predikatna vina, posebne serije i slično.
Koliko vremena prolazi od branja do dolaska grožđa u vinariju?
Od branja do dolaska grožđa u vinariju prođe najviše sat vremena. Velika prednost naše vinarije je u tome što su nam svi nasadi vinograda u krugu od kilometra do četiri kilometara od same vinarije pa time maksimalno smanjeno vrijeme dolaska grožđa u vinariju, a samim tim i potencijalna kvalitativna degradacija grožđa.
Na kojim temperaturama fermentirate?
Kompletna fermentacija se odvija u kontroliranim temperaturnim uvjetima i bijelo vino fermentiramo na temperaturi od 18 stupnjeva, a crna vina na temperaturi od 24 stupnja.
Koliko dugo traju fermentacije?
Fermentacije traju od 8 do 10 dana.
Koliko dugo macerirate bijelo grožđe?
Duljina maceriranja ovisi o ciljanim karakteristikama vina ali u najvećem dijelu bijelo grožđe maceriramo otprilike četiri sata.
Čime bistrite vino?
Mošt bistrimo flotacijom, a vino bentonitom kako bi se stabilizirale bjelančevine.
U kojim sve fazama dodajete sumpor?
Sumpor dodajemo u preradi nakon fermentacije i tijekom dozrijevanja vina.
Radite li korekciju kiseline?
Radimo korekciju kiseline samo kad za tim ima potrebe s obzirom na planirane vrijednosti. Budući da se kiseline u grožđu svakodnevno prate i prije branja se temeljem toga među ostalimodređuje i točan termin branja, nisu potrebne nikakve ili su potrebne vrlo male korekcije.
U čemu sve odležavate vina? Vina odležavamo u inoksu i drvu. Veći dio proizvodnje odležava u inoksu. Drvene bačve različitih veličina i različitog podrijetla drveta koristimo u prvom redu za vrhunska crna vina i neke posebne serije bijelih vina poput linije Sofija. Vina odležana u drvetu pogodna su i za različite kupaže s vinima odležanim u inoksu.
Koliko dugo vina ostaju u bocama prije puštanja na tržište?
Ovisno o stila odnosno kategoriji vina, većina zbog trenutnih trendova koji preferiraju svježa vina, odležava u bocama od dva do šest mjeseci. Dakako da sva vina za koje utvrdimo da će duljim odležavanjem u boci dobiti dodatnu kvalitetu, ostavljamo u boci i duži period, od šest mjeseci do godinu i pol. Većinom su to neke posebne serije i vina kod kojih nije glavni naglasak na svježini i lepršavosti.
Koje elemente rada u podrumu smatrate najvažnijima?
Sve faze podrumskog rada iznimno su bitne jer je to u skladu s osnovnim ciljem vinarije da se iz svakog vina izvuče maksimalna razina kvalitete. Dakako da je to jedino moguće ako se svim fazama podrumskog rada posveti maksimalna pozornost i stručnost. Kad bismo morali izdvojiti neke elemente, onda su to svakako prerada grožđa i fermentacija, dozrijevanje vina, higijena u podrumu, konstantna kontrola svih procesa i tako dalje.
Što smatrate najvažnijim dijelom podrumske opreme?
Praćenje najsuvremenijih tehnoloških trendova u vinarstvu je nužnost ukoliko se želi postići tražena kvaliteta vina i tome posvećujemo maksimalnu pozornost. Dakako da je mogućnost hlađenja, odnosno kontrolirane fermentacije danas uvjet bez kojeg nema ozbiljnog bavljenja vinarstvom na razini i u obimu u kojem se bavi naša vinarija. Drugi bitan element je visok tehnološki stupanj filtracije vina, poput Pall filtera i sličnog. Zaštita vina dušikom je također iznimno bitan element za očuvanje postignute kvalitete vina (generator dušika).
Može li se u teškim berbama radom u podrumu napraviti dobro vino?
Može. Tehnologija i struka su danas na razini na kojoj se iznimnim podrumskim radom, trudom, predanošću i u konačnici ljubavi prema vinu, može postići da i zahtjevne vinogradarske godine mogu iznjedriti iznimna vina. Dokaz tome je i berba 2024. koja je bila iznimno zahtjevna, a koja je u konačnici iznjedrila čitavu lepezu dobrih i posebnih vina. Budući da je dobar dio tih vina već na tržištu, povratne informacije potrošača i struke govore tome u prilog.
Sofija je nova linija vrhunskih vina iločkih podruma lansirana tek lani i nazvana po jednoj od povijesnih, stvarnih vlasnica imanja na kojem se danas nalaze iločki podrumi. Graševina Sofija sofisticirano je vino koje čvrstoćom strukture i potencijalom odležavanja podsjeća na legendarnu iločku Graševinu Veliku berbu uz i 2011. godine, koja je i danas u punoj formi
Sofija Cuvee kupaža je graševine i chardonnaya. Sofija Cuvee kremasto je vino s prepoznatljivim nijansama jabuka, citrusa i herbalnih elemenata. Završetak je veoma dug i kristalno čist, kao kod vrhunskih bijelih vina iz Alto Adigea.Obje Sofije, Graševina i Cuvee, guliverski su korak naprijed u stilizaciji suhih bijelih vina hrvatskog Podunavlja.
Iločki su podrumi, naravno, nezamislivi bez traminca. Najbolji iločki traminci dolaze iz predikatnih, kasnih i izbornih berbi. No Hrvati nažalost već dugo nisu ludi za poluslatkim i slatkim vinima. Stoga je korisnije preporučiti Vrhunski traminac, koji obiluje jedinstvenim, preintenzivnim mirisima ružičnjaka, ličija i vrlo zrelih marelica, dok je vino istodobno posve suho, i odlično se slaže s žaru do terine od gusjih jetara raznolikom hranom, od škampa na
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
