Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Splitski bistro Corto Maltese, smješten blizu glavne gradske tržnice, odmah kraj glasovitog ribljeg bistroa Pinku, prije nekoliko je dana objavio da s menija izbacuje hobotnice. I to zbog dva razloga. Prvo zato što hobotnice igraju ključnu ulogu u održavanju jadranskog ekosustava budući da se hrane invazivnim ribljim vrstama.
I drugo, zato što su hobotnice iznimno inteligentne i osjećajne životinje. Prvi je argument faktografski netočan, a drugi je veoma teško braniti u kontekstu ostalih jela s Pinkuova menija. Evo zašto.
Prvo, hobotnice se uglavnom hrane rakovima, školjkama, morskim puževima, drugim mekušcima uključujući i samim hobotnicama. Riba je na predzadnjem ili zadnjem mjestu gastronomskih želja prosječne hobotnice, bilo koje od oko tri stotine vrsta. To doduše ne vrijedi za veliku pacifičku hobotnicu koja povremeno jede čak i morske pse, ali golema pacifička hobotnica voli se hraniti i drugim hobotnicama: ona je svežder kanibal, i zasad nema nikakve veze s Jadranskim morem. Kao što ni hobotnica nema veze s kontrolom invazivnih ribljih vrsta u Jadranu.
Hobotnica će puno radije pojesti domaće škampe i kozice, domaće dagnje i jakovske kapice nego zlog, invazivnog lionfisha (riba lav) koji nam je došo iz tropa i koji doista može postati opasna za jadranski ekosustav. Hobotnice smanjuju broj škampa i jastoga u Jadranu (rakovi su im neprijeporno najdraža hrane) a ne štite Jadran od zlih i otrovnih riba iz toplih mora.
Teza o tome da se hobotnice masovno hrane lionfishom dolazi iz jednog četiri godine starog teksta objavljenog na portalu Morskoi.hr. Ta teza, međutim, nije potkrijepljena ni jednim znanstvenim dokazom. U stručnoj se literaturi navodi kako se lionfishom najčešće hrane morski psi, velike jegulje, kirnje i ribe iz obitelji škrpina. Osim toga, ako se već četiri godine, navodno, zna da hobotnice jedu lionfish, zašto ih je, pobogu Corto tek sad skinuo s menija?
U redu, hobotnice mogu smanjiti populaciju invazivnog plavog raka, ali i Hrvati su srećom relativno nedavno počeli masovno jesti plave rakove, tako da će se za kontrolu populacije te neobične životinje pobrinuti ljudi. Hobotnice mogu biti značajne za održavanje ekosustava zbog niza razloga, ali sigurno ne zbog kontrole invazivnih riba koje ulaze u Jadran.
Drugo, hobotnice u Jadranu nisu osobito ugrožena vrsta, barem ne prema službenim podacima o izlovu. Treće, velika većina hobotnica u hrvatskim restoranima ionako ne dolazi Jadrana nego iz južne Azije i Južne Amerike, preko Metroa i drugih distributera ribe, rakova, školjki i mekušaca. Dakle, Cortova odluka da izbaci hobotnice s menija ne može imati mnogo veze s očuvanjem jadranskog ekosustava.
Kad je pak riječ o tome da hobotnice ne bi trebalo jesti jer je riječ o inteligentnim i osjećajnim životnijama, taj argument naizgled ima smisla. Hobotnice vrlo vjerojatno spadaju među najinteligentnije beskralješnjake na svijetu. Ali, beskralješnjake. Jedno istraživanje objavljeno 2022. godine, uspoređuje inteligenciju hobotnice (čiji se neuroni, njih 80 posto, nalaze u krakovima) s inteligencijom sisavaca.
Međutim, tu i jest problem u drugom argumentu Corta Maltesea za izbacivanje hobotnica s menija. Ako Corto Maltese ne priprema hobotnice zato što su inteligentne i osjećajne (taj je argument lako razumjeti) zašto Corto Maltese, kao što je vidljivo na fotografijama uz ovaj tekst, poslužuje crvenu, sočnu govedinu? Zar vlasnici Corta Maltesea misle da su krave, s puno kompleksnijim živčanim sustavom, manje inteligentne od hobotnice? Ili da krave, koje se tako nježno brinu o svojim telićima, nisu osjećajne životinje? Pa ipak, Corto Maltese na društvenim se mrežama hvali biftecima. Dakle, krave mogu, a hobotnice ne?
Nemojmo se zezati. Odluka Corta Maltesea da ukloni hobotnice s jelovnika može biti, u boljem slučaju, posljedica nepromišljenosti i loše obaviještenosti, a u gorem slučaju pokušaj PR-a baziran na naivnim elementima ekološke ideologije. U ovom drugom slučaju, radilo bi se o krajnje zlonamjernom cinizmu.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
