U depresivnom razdoblju pandemije mnogi su vinari razmišljali hoće li i kako preživjeti. Pandemija je zatvorila HoReCu, ključni kanal prodaje, vinari koji su se kleli da nikad neće ući u supermarkete počeli su se boriti za mjesto na policama, a velike su vinarije masovno destilirale vina kako bi se riješile golemih viškova i dobile bar nešto novca.
Istodobno, u depresivnom razdoblju pandemije nastali su ili su se afirmirali pojedini veoma uspješni i veoma utjecajni vinski brendovi. Uspjeh novih vinarija i brendova nastalih u doba kad je bila neizvjesno hoće li vinska industrija preživjeti u sadašnjem obliku, jedan je od fascinantnijih hrvatskih vinskih fenomena. Evo liste najuspješnijih i najutjecajnijih novih hrvatskih vinskih brendova.
Bastiàn je u samo tri godine postao jedna od najkomercijalnijih hrvatskih vinarija. Bastian spada među one vinarije, koje ostaju bez vina iz lanjske berbe prije no što je nova berba spremna za tržište. A Bastiàn ove količine bazne malvazije nisu male. Bastiàn je, nadalje, uspio skupiti nekoliko lokalnih i internacionalnih zlatnih i srebrnih medalja, a s novim, odležanim niskotiražnim vinima iz linije Marchiori postigao je veoma visoke kvalitativne standarde.
Omo je brend Milana Budinskog, najtraženijeg hrvatskog enologa. Malvazija Omo u nekoliko je godina promijenila stilizaciju najznačajnijeg istarskog vina, dok je Refošk Omo remek djelo u nastajanju. Vina Omo proizvode se u malim serijama.
Žara Malić i Danijel Šarušić pretvaraju pomalo zapuštene vinograde stare Agrokorove Mladine, u neke od najboljih položaja na Plešivici. Vina su vrlo dobra do odličn, ,a ona iz bazne linije s bijelim etiketama predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac. Pjenušac Terra Falconis može se uspoređivati s plešivičkim klasicima, dok bi pinot noir uz dugo odležavanje mogao postati veliko vino.
Markus nije doslovno novi brend, ali je cijeli sustav proizvodnje nov, vinarija je nova i ultramoderna, a nedavno posađeni vinogradi na Šolti spadaju među važnije investicije u dalmatinsko vinarstvo unatrag dvadesetak godina. Markus je brend najviših ambicija.
Royal Hill najveće je privatno ulaganje u vinarstvo i i vinogradarstvo istočne Hrvatske u posljednjih desetak ili više godina. Royal Hill u zadnje je dvije berbe bitno podigao kvalitativne standarde, o čemu svjedoči i srebrni Decanterov Chardonnay. No, odležana crna vina trebala bi postati Royal Hillov forte.
Ivan Kadum je prije dvije godine u debitantskom nastupu na Vinistri postao šampion Vinistre. Kadum proizvodi nekoliko vrlo dobrih malvazija različitih stilova, uključujući izvrsnu Selekciju. Rose je jedan od boljih u Istri, a Teran je dizajniran da se može piti mlad.
Bora je mala butikna vinarija koja ne kani puniti više od 50 tisuća butelja godišnje. Bora je specijalist za svježa bijela vina koja fino odležavaju, Maraština je izvanredna, Pošip je osvojio Decanterovo zlato a Svrdlovina predstavlja hrabar pokušaj oživljavanja autohtone, gotovo izumrle dalmatinske crne sorte.
Zlatno brdo osvojilo je Decanterovu zlatnu medalju već prvim ambicioznim vinom buteljiranim pod tom etiketom. Vina Zlatnog brda raskošno su bogata, ponešto alzaški stilizirana, s dugim potencijalom odležavanja.
Enoist je potpuno novi istarski vinski brend koji su pokrenula dva zagrebačka poduzetnika, uz All Stars konzultantsku ekipu. Za Enoist rade Milan Budinski, Leo Gracin i Marjan Bubola Enoist je na Vinistri debitirao lani i odmah osvojio tri zlatne medalje, za mladu Malvaziju, za odležanu Malvaziju i za Teran. Enoist je ozbiljan, kvalitativno orijentiran vinski projekt koji bi uskoro mogao postati nacionalno relevantan.
Kastel Sikuli mali je privatni projekt dugogodišnjeg direktora Stine Ivice Kovačevića. Sikuli je debitirao usred pandemije. Oba vina, Pošip i Crljenak, spadaju u sam vrh dalmatinske butikne vinske proizvodnje.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.